RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
JUGOSLAVIJA U ŠEzDESETIM GODINAMA 20. STOLJEĆA – DILEME I RIJEŠENJA...<br />
liberalno-demokratska struja željela je reformirati komunističku jugoslaviju<br />
u pravcu daljnje federali<strong>za</strong>cije stvarajući prostor većim slobodama u<br />
političkoj, društvenoj i kulturnoj sferi. Iako su te želje u javnosti predstavljene<br />
isključivo kao reforma unutar socijalističkog sustava, bilo je očigledno i prisutnost<br />
onih koji su držali kako treba ići prema razvoju pluralističke liberalne<br />
demokracije. 30 Istovremeno, često prisutna žestina i intenzivnost kojima se<br />
diskutiralo o nekim pitanjima onemogućilo je otvaranje ili pridavanje važnosti<br />
drugim pitanjima, od kojih neka nisu bila manje važna <strong>za</strong> daljnji razvoj zemlje<br />
(npr. ljudska prava, razmah privatne inicijative, itd.).<br />
Kasniji događaji, ponajprije oni nakon 1990. godine, kada su isti pojedinci<br />
ili grupe mogli posve slobodno govoriti i djelovati, daju naslutiti da su, u<br />
stvari, pritom postojale dvije vizije hrvatske države: jedna demokratska, koja<br />
bi preuzela antifašistički i demokratski identitet, i druga koja bi se <strong>za</strong>snivala<br />
na <strong>nacionalnom</strong> ekskluzivizmu i u nekim aspektima, uključivši teritorijalne,<br />
nastavljala tradiciju NDH.<br />
u javnoj upotrebi, pogotovo u onih koji su bili protiv njega, <strong>za</strong> Hrvatsko<br />
proljeće koristio se i izraz “Masovni pokret”, posve sukladno lenjinističkom<br />
terminu “masovnoe dviženie”. Kasnije se često koristila i kratica “maspok” sa<br />
željom da se ona razrješuje kao “masovni nacionalistički pokret”. u pokret,<br />
prema kojemu je većina bila sumnjičava, aktivno nije bilo uključeno mnogo<br />
Srba. Na proslavi Dana ustanka u srpnju 1971. u Srbu, predstavnici srbijanske<br />
vlasti i jNa dočekani su ovacijama, a hrvatsko rukovodstvo tek mlakim pljeskom,<br />
čime je Savka Dabčević-Kučar bila neugodno iznenađena. 31 u nekim<br />
selima čak su se naoružavali i držali straže. Dijelom je takvo držanje <strong>za</strong>cijelo<br />
bilo spontano, <strong>za</strong>snovano na još relativno svježim traumama iz vremena<br />
NDH, no mnogi su Srbi na selu bili i manipulirani iz Beograda po istom<br />
modelu koji će se ponoviti 1989-1991. godine: među njih su dolazili umirovljeni<br />
generali i nacionalistički intelektualci, te ih uvjeravali kako se to “budi<br />
ustaška avet”. Realno, <strong>za</strong> takav njihov strah nije bilo razloga. Doduše, bilo je i<br />
neprimjerenih protusrpskih istupa i postupaka, ali antisrpstvo se u Hrvatskom<br />
30 Hudelist, Tuđman, 478; Radelić, Hrvatska u jugoslaviji 1945.-1991., 380-381, 386-387,<br />
465; S. Dabčević-Kučar, ‘71 hrvatski snovi i stvarnost, <strong>za</strong>greb 1997, 162-163, 168; o tim<br />
događanjima na lokalnoj razini – H. Klasić, Hrvatsko proljeće u Sisku, <strong>za</strong>greb 2006.<br />
31 Dabčević-Kučar, ‘71 hrvatski snovi i stvarnost, 338.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 51
Change language