RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
JUGOSLAVIJA U ŠEzDESETIM GODINAMA 20. STOLJEĆA – DILEME I RIJEŠENJA...<br />
mukama, pogotovo ako su iskreno željeli biti pravedni i nepristrasni u odnosu<br />
prema svim republikama i pokrajinama. Pa ipak, oni su prirodom svoga položaja<br />
morali težiti prema unifikaciji i “netalasanju”, a takav je stav objektivno<br />
pogodovao najvećoj naciji – Srbima, odnosno Srbiji. u najbogatijim republikama<br />
– Sloveniji i Hrvatskoj – a pogotovo u Hrvatskoj i među Hrvatima, kao<br />
brojčano drugoj naciji, to je uglavnom moralo i<strong>za</strong>zivati nepovoljne osjećaje.<br />
te godine održava se Deveti kongres SKj, prvi put nakon kongresa republičkih<br />
SK (prije je redoslijed bio obrnut). Prvi su put središnji organi Save<strong>za</strong><br />
komunista (u prvom redu Predsjedništvo SKj, formirano 1966. godine)<br />
sastavljeni na temelju paritetne <strong>za</strong>stupljenosti republičkih organi<strong>za</strong>cija. Vrh<br />
Partije i dalje odlučuje u maniri nekadašnjeg Politbiroa, ali jačaju i osamostaljuju<br />
se sve više i republički savezi komunista. u rezolucijama je <strong>za</strong>pisano da<br />
“društveni položaj radnog čovjeka” ne može dobiti “socijalističku sadržinu”<br />
bez “ostvarivanja slobode, suvereniteta nacija”.<br />
jačanje republičkih partija definitivno nagri<strong>za</strong> svemoć beogradskog partijskog<br />
centra, ali to ne znači da je bio pokrenut istinski demokratski proces<br />
– Mladen Čaldarović (1916), sveučilišni profesor, filozof i glavni tajnik Matice<br />
hrvatske, predlagao je još 1967. godine da se ukine demokratski centrali<strong>za</strong>m,<br />
budući da je u uvjetima samoupravljanja <strong>za</strong>stario. taj je prijedlog bio posve<br />
nerealan, jer se komunistička elita nije željela odreći odskora stečene moći. 26<br />
Koji mjesec po održavanju Devetog kongresa izglasan je <strong>za</strong>kon o narodnoj<br />
obrani kojim se nastavlja već u pedesetima skromno <strong>za</strong>početa decentrali<strong>za</strong>cija<br />
poslova obrane. Prvi se put izglasavaju i republički <strong>za</strong>koni o obrani,<br />
a ustrojavaju se i, pored regularne jugoslavenske narodne armije kao savezne<br />
oružane sile, i jedinice teritorijalne obrane na području svake republike, njima<br />
<strong>za</strong>povijedaju republički štabovi. 27<br />
u Hrvatskoj tih godina vlast postupno preuzima reformistički i nacionalno<br />
orijentirano vodstvo sa Savkom Dabčević-Kučar (1923) na čelu. Savkina<br />
karijera (jer su je široki slojevi zvali samo imenom) bila je u drugoj polovini<br />
šezdesetih u brzom usponu. Godine 1966. postala je jedan od sekretara Izvršnog<br />
komiteta CK SKH, sljedeće godine predsjednik izvršnog vijeća Sabora,<br />
26 Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., 341; Bilandžić, Hrvatska moderna povijest,<br />
509-510, 533.<br />
27 I. Goldstein, “Podruštvljavanje obrambenog sistema u SFRj”, ČSP I, 1985, 141-157.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 49
Change language