RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Novi polet liberalno-demokratskih struja stigao je s praćenjem “praškog<br />
proljeća”. a na prkosu, gotovo mržnji prema intervencionistima u Čehoslovačkoj<br />
u ljeto 1968. godine, izrastao je stav da je jugoslavenski sustav posve različit<br />
od sovjetskoga i da njegove specifične slobodarske osobitosti valja čuvati. 24<br />
Godine 1969. došlo je do prvih posve javnih razmimoilaženja između<br />
republika i saveznih organa zbog prioritetā u gradnji autocesta. Savezna je vlada<br />
<strong>za</strong>govarala ravnomjernu gradnju u svim dijelovima jugoslavije, a Slovenija<br />
je smatrala da prednost valja dati gradnji na njezinu teritoriju, jer je promet<br />
njezinim cestama bio najgušći, a valjalo je i spojiti se na austrijske i talijanske<br />
autoceste. Bio je to početak “cestne afere/krize”, odnosno prvi slučaj da se<br />
jedna republika javno suprotstavila odluci saveznih organa – odluka Saveznog<br />
izvršnog vijeća je ocijenjena “kao jednostrana i ekonomski kratkovidna” te je<br />
<strong>za</strong>htijevana njezina izmjena. Izvršni biro SKj odmah je reagirao i ocijenio da<br />
su “oblici i metode rješavanja toga pitanja koji su korišteni u Sloveniji neprihvatljivi”<br />
te se <strong>za</strong>ložio <strong>za</strong> “metodu dogovaranja i usklađivanja”. Međutim, tada<br />
se ništa posebno nije dogodilo, i problem je ostao. Na kraju “cestne afere”,<br />
1972., kada su, u raznim okolnostima, i u drugim republikama morali otići<br />
neki političari, ostavku je morao podnijeti i Stane Kavčič (1919-1987), predsjednik<br />
Izvršnog vijeća Skupštine SR Slovenije. 25<br />
ta, ali i druge rasprave bile su vrlo intenzivne, a javnost ih je mogla pratiti<br />
na mnogo neposredniji način nego prije. Vodile su se vrlo žestoko rasprave<br />
i oko “naslijeđa” Federacije (novac, prava, obveze), te oko strategije pomoći<br />
nerazvijenim republikama (BiH, Crnoj Gori, Makedoniji) i autonomnoj pokrajini<br />
Kosovo.<br />
Bio je to vrlo jasan poka<strong>za</strong>telj da će s valom demokrati<strong>za</strong>cije biti teško<br />
očuvati nedodirljivom temeljnu dogmu o “bratstvu i jedinstvu”. Sporno je bilo<br />
da li interese pojedinih republika treba pretpostaviti imaginarnom “<strong>za</strong>jedničkom”<br />
interesu. Nema sumnje da su nosioci saveznih funkcija bili na teškim<br />
Politička realnost jugoslavenstva, 152-153; Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., 372-<br />
375; I. Supek, I., Krivovjernik na ljevici, I. izd., Bristol 1980; II. izd., <strong>za</strong>greb 1992, 165-167;<br />
M. tripalo, Hrvatsko proljeće, <strong>za</strong>greb 1990, 100-106.<br />
24 Vidi i lj. antić, “Hrvatsko proljeće – autentičan pokret ili dio globalnog trenda”, u: Zbornik<br />
u čast Hrvoja Matkovića, <strong>za</strong>greb, 2005, 67-72.<br />
25 Bilandžić, Hrvatska moderna povijest, 557-559; Pirjevec, Jugoslavija 1918-1992, 292-295.<br />
48<br />
Ivo Goldstein<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language