RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
46<br />
Ivo Goldstein<br />
jezicima svih naroda. 20 Deklaracija i događanja oko nje bila su uvod u sveopći<br />
emancipacijski pokret sljedećih godina.<br />
Pad Rankovića otvorio je prostor <strong>za</strong> mnogostruku demokrati<strong>za</strong>ciju –<br />
otvaranje granica što znači sve više putovanja na <strong>za</strong>pad, a sve intenzivniji<br />
utjecaji koji stižu sa <strong>za</strong>pada, decentrali<strong>za</strong>cija, postaju dominantna obilježja<br />
društvenog razvoja. tako su već ujesen 1966. Slovenija i Makedonija tražile<br />
dosljedniju uporabu slovenskoga i makedonskoga jezika kako u saveznim<br />
organima, tako i od strane pripadnika jNa, carinika, policajaca i drugih na<br />
službi u tim republikama. 21 Na dnevni red, i unutar SK i u društvu općenito<br />
traži se da se počne realno raspravljati o razvoju samoupravljanja, poslovanju<br />
banaka, međurepubličkim odnosima.<br />
Izvršno vijeće Sabora već je 1967. i 1968. godine pokušavalo na saveznoj<br />
razini – dakle, u vrijeme kada se radilo na ustavnim amandmanima – potaknuti<br />
promjene kojim bi se decentralizirali savezni investicijski fondovi. ta<br />
je inicijativa polučila tek djelomičan uspjeh, jer je ustavnim amandmanima u<br />
travnju 1967. godine ograničeno pravo sudjelovanja Federacije u financiranju<br />
investicija (osim po posebnom <strong>za</strong>konu <strong>za</strong> svaku novu investiciju). zbog toga<br />
će cjelovito rješenje toga pitanja, ponešto promijenjeno, postati jedan od glavnih<br />
<strong>za</strong>htjeva tijekom Hrvatskog proljeća.<br />
Studentski pokret u jugoslaviji 1968. godine bio je potaknut sličnim događajima<br />
u Europi, ponajprije Francuskoj i Njemačkoj, ali i u SaD-u (demonstracije<br />
protiv Vijetnamskog rata). Međutim, on je bio i rezultat demokratičnije<br />
atmosfere koja je u jugoslaviji vladala nakon 1966. godine i pada<br />
Rankovića. štrajk se najjače manifestirao u Beogradu, gdje je u nemirima<br />
ozlijeđeno stotinjak studenata i nekolicina policajaca. Čini se da je presudnu<br />
ulogu na smirivanje stanja imao titov govor na televiziji, što je do tada bilo<br />
posve neuobičajeno. Nemiri su stigli i do <strong>za</strong>greba, gdje je organiziran samo<br />
djelomičan štrajk. Politi<strong>za</strong>cija većega broja studenata bila je vrlo izražena i<br />
političko vodstvo u Hrvatskoj bilo je sve <strong>za</strong>brinutije. Politički stavovi studenata<br />
međusobno su se prilično razlikovali. Svi su, doduše, naglašavali socijalni<br />
aspekt (“dolje crvena buržoazija”), ali su radikalniji među njima <strong>za</strong>grebačko<br />
sveučilište preimenovali u “Sveučilište sedam sekretara SKOj-a”. Beogradski<br />
20 Petranović – zečević, Jugoslovenski federali<strong>za</strong>m, II, 743.<br />
21 Džaja, Politička realnost jugoslavenstva, 153.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language