RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
JUGOSLAVIJA U ŠEzDESETIM GODINAMA 20. STOLJEĆA – DILEME I RIJEŠENJA...<br />
(velikosrpske i/ili unitarističke) jugoslavije, kao i od povezivanja sa sudbinom<br />
NDH. Slovenci i Makedonci dobili su prvi put u povijesti svoje republike.<br />
Crnogorci su nakon 27 godina dijelom obnovili svoju državu. Konstituirana<br />
je Bosna i Hercegovina, čime su pretenzije Srbije i Hrvatske na njezin teritorij<br />
bile blokirane. 13<br />
u tom kontekstu, priznavanje muslimanske nacionalnosti bilo je nadogradnja<br />
konstitutivnosti Bosne i Hercegovine. Valja razumjeti da je postojala<br />
intenzivna dinamika događanja tijekom pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća<br />
koja je poticala rađanje novih ideja i tražila nova rješenja. Stoga uvođenje<br />
imena Musliman nije bila nikakva arbitražna odluka nego odraz dugoročnih<br />
povijesnih procesa. 14<br />
Početkom šezdesetih, kao rezultat ubr<strong>za</strong>nog društvenog i ekonomskog<br />
razvoja, nastaju novi problemi i nove napetosti. Nerazvijeno društvo se prenapregnulo<br />
u nastojanju da i<strong>za</strong>đe iz <strong>za</strong>ostalosti: ušlo se u investicijski ciklus koji<br />
se nije mogao <strong>za</strong>vršiti, a i osobna i društvena potrošnja bile su iznad stvarnih<br />
mogućnosti (primjerice, još je početkom 1955. godine Izvršno vijeće Sabora<br />
konstatiralo kako se trebaju ograničiti investicije te <strong>za</strong>vršiti ponajprije izgradnja<br />
<strong>za</strong>početih elektrana). Čini se da je baš početkom šezdesetih privredni razvoj<br />
dosegnuo u tadašnjim organi<strong>za</strong>cijskim okvirima svoj prvi maksimum:<br />
naime, podržavljena i planirana industrijska i poljoprivredna proizvodnja je<br />
potkraj četrdesetih i tijekom pedesetih, nakon početnih uspjeha i relativno<br />
kratkotrajnog i brzog rasta društvenog proizvoda, iska<strong>za</strong>la svu limitiranost<br />
svojih dosega. Nemogućnost da se i<strong>za</strong>đe iz ideoloških <strong>za</strong>datosti dovest će do<br />
kronične krize ekonomskog sustava koja će vremenom uzrokovati i krizu cjelokupnog<br />
sustava.<br />
Bilo je to vrijeme kada su se u državnim i partijskim strukturama sukobile<br />
dvije struje – jedna, koja se može nazvati “konzervativno-birokratske snage”<br />
vidjela je u razmahu raznih inicijativa samo <strong>za</strong>stranjivanja, opasna <strong>za</strong> “socijali-<br />
13 D. Bilandžić, Hrvatska moderna povijest, <strong>za</strong>greb 1999, 225.<br />
14 O tome sam i sam pisao <strong>za</strong> razdoblje Drugog svjetskoga rata – I. Goldstein, “ustaška<br />
ideologija o Hrvatima muslimanske vjere i odgovor u časopisu Handžar”, u: Radovi ZHP<br />
38, <strong>za</strong>greb 2006, 259-278 te u Naučni skup Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a,<br />
<strong>Sarajevo</strong>, 2007, 144-161.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 43
Change language