RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

dine). Krleža je koncipirao i vrlo osebujan temelj vlastite jugoslavenske kulture,
neovisan o zapadu i Istoku, s povijesnim korijenima u srednjovjekovnom
bosanskom bogumilstvu. Bogumili, prema Krleži, stoje na početku “linije jugoslavenske
kulturne tradicije i kontinuiteta”. 10
Primjerice, u Hrvatskoj, na polju povijesne memorije bili su na udaru ban
josip jelačić i porodica zrinskih. Kako je jelačić bio ocrnjen kao “neprijatelj
radničke klase” (jer je, prema mišljenju samoga Karla Marxa, 1848. godine
gušio naprednu mađarsku revoluciju), u zagrebu je tako 1945. godine
uklonjen njegov spomenik, a ulice i trgovi nazvani po njemu dobili su diljem
Hrvatske druga imena. Ime ante Starčevića i njegova pravaška ideologija,
te Stjepan Radić i njegove općečovječanske pravice, bili su dopušteni (bolje
rečeno – trpljeni), više drugi, nego prvi, ali su u javnost stizali u strogo “doziranim”
količinama. u takvoj atmosferi posve je logična izjava Vice Vukova
koji tvrdi da se šezdesetih u javnosti moglo govoriti o “slovenskim” i “makedonskim”
pjevačima i pjevačicama, ali da je on uvijek bio “zagrebački” pjevač,
a nikad “hrvatski” te je dodao: ni “oni iz Beograda nisu bili srpski pjevači,
nego beogradski”. 11
Istodobno, Srbiji je nametnuta amnezija gotovo svih njezinih imperijalnih
uspomena. Da bi se zauzdao duh velikosrpstva, u Srbiji su lagano potiskivani
u drugi plan vojvode i legendarni đenerali iz balkanskih i Prvog svjetskog rata.
zauzvrat je srpska nomenklatura bila podmićivana neumjerenim razvojem
i blještavilom glavnoga grada, ambasadorskim mjestima, vojnim karijerama,
državnim funkcijama.
josip Broz tito bio je taj koji je procjenjivao koliko se “nacionalnog” smije
dopustiti u javnosti, a da se, po njegovu osjećaju, ne bi povrijedili osjećaji neke
druge nacije. 12 Obnovom jugoslavije osigurano je da svi Srbi žive u jednoj državi,
pa su time, barem djelomično, zadovoljeni ciljevi srpskoga nacionalnog
pokreta. Hrvati su dobili republiku, čime su spašeni od obnove monarhističke
10 “Hrvatska književna laž”, Plamen 1919, god. I, br. 1, 40; vidi i I. Goldstein, “Miroslav
Krleža o hrvatskoj historiografiji i hrvatskoj povijesti”, u: Spomenica Filipa Potrebice, zagreb,
2004, 419-434.
11 V. Vukov, u: Ljudi iz 1971. Prekinuta šutnja, ur. M. Baletić, zagreb 1990, 133.
42
Ivo Goldstein
12 O tome vidi i lj. antić, Nacionalna ideologija jugoslavenstva kod Hrvata u 20. stoljeću, u:
Hrvatska politika u XX. stoljeću, zbornik radova, ur. lj. antić, zagreb 2006, 62-65.
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA