RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
JUGOSLAVIJA U ŠEzDESETIM GODINAMA 20. STOLJEĆA – DILEME I RIJEŠENJA...<br />
nastupiti neka vrsta homogeni<strong>za</strong>cije, iako nije bila nametana, niti bi <strong>za</strong>htevala<br />
ukidanje nacionalne kulture.” 6<br />
u socijalističkoj jugoslaviji se odustalo od unitarističkog modela stapanja<br />
nacija i kultura u jednu višu, jugoslavensku, ali se dosljedno nametala te<strong>za</strong><br />
da jugoslavenstvo jest i mora biti nadnacionalna kategorija. titov najvjerniji<br />
suradnik i ključni ideolog, Edvard Kardelj, u čitavom je poslijeratnom razdoblju<br />
tvrdio kako je kohezivni čimbenik jugoslavenske države njezin politički<br />
sustav, a da se jezici, kulture i društva moraju samostalno razvijati. 7<br />
“Bratstvo i jedinstvo” bio je temeljni ideologem koji je trebao osigurati<br />
stabilnost režima. Istovremeno se tvrdilo da je nova vlast riješila “nacionalno<br />
pitanje”, pa se to, između ostaloga, dokazivalo stvaranjem federalne države i<br />
federalne partije (no, to nije značilo “federali<strong>za</strong>ciju” Partije, nego “njezino teritorijalno<br />
upravno oblikovanje”). 8 S druge strane, vlasti su znale da “bratstvo<br />
i jedinstvo” nije tako čvrsto kako se želi prika<strong>za</strong>ti. Primjerice, Politbiro CK<br />
KPH 1950. raspravlja o sportu te <strong>za</strong>ključuje da su prije nekoliko godina sami<br />
navijači hvatali šoviniste na tribini, a sada cijela tribina („nekoliko stotina ili<br />
hiljada ljudi“) izvikuje šovinističke povike pa milicija ne može utvrditi tko je<br />
točno vikao. u <strong>za</strong>grebu se na utakmicama čuju i pojedinačni uzvici, osobito<br />
kada igraju srbijanski klubovi, poput “četnici”, “četnički bandit”, “srpski koljač”<br />
i sl. S druge strane, Politbiro konstatira da “kod Srba (misli se u Hrvatskoj<br />
– op. I. G.) ima šovinizma”. 9<br />
Najvažniji ideolog novog jugoslavenskog <strong>za</strong>jedništva na višoj, intelektualnoj<br />
razini bio je Miroslav Krleža koji je 1950. godine osnovao u <strong>za</strong>grebu<br />
leksikografski <strong>za</strong>vod. temeljni projekt u oživotvorenju te ideologije bila je<br />
“Enciklopedija jugoslavije” (prvi od osam sve<strong>za</strong>ka i<strong>za</strong>šao je iz tiska 1955. go-<br />
6 a. B. Wachtel, Stvaranje nacije, ra<strong>za</strong>ranje nacije: književnost i kulturna politika u Jugoslaviji,<br />
Beograd 2001, 159; vidi i t. šarić, Kulturna politika vlasti u NR Hrvatskoj – primjer Matice<br />
hrvatske 1945.-1952, magistarski rad, <strong>za</strong>greb, 2008.<br />
7 E. Kardelj, Razvoj slovenačkog nacionalnog pitanja, 3. izd., Beograd 1988; j. Pirjevec, Jugoslavija<br />
1918-1992. Nastanek, razvoj ter razpad Karadjordjevićeve in Titove Jugoslavije, Koper,<br />
1995, 243-244.<br />
8 a. Gabrič, “Nacionalno vprašanje v jugoslaviji v prvem povojnem obdobju”, u: Jugoslavija<br />
v hladni vojni, 403-404.<br />
9 Zapisnici Politbiroa CK KPH 1945-1952, II, prir. B. Vojnović, <strong>za</strong>greb, 2005-2006, 411,<br />
586.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 41
Change language