RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Stalne promjene onemogućavale su stabilnost sustava i od njega činile<br />
“jedan od najsloženijih i svakako najoriginalnijih politički sustav u svijetu”. 2<br />
Rasprave u državnom i partijskom vodstvu bile su samo dio širih razmišljanja,<br />
pa čak i javnih rasprava o jugoslavenskoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.<br />
Primjerice, u ožujku 1962. sastao se Izvršni komitet CK te je u<br />
obavijesti <strong>za</strong> javnost samo najavljeno da će se “analizirati aktualna politička i<br />
ekonomska pitanja”. I<strong>za</strong> krinke partijskog metajezika krile su se vrlo žestoke<br />
diskusije; javna retorika je bila jedno, a stvarni život i otpočeti procesi nešto<br />
posve drugo. Sukob između “konzervativno-birokratskih snaga” i snaga koje<br />
su optirale <strong>za</strong> demokrati<strong>za</strong>ciju bio je u socijalističkoj jugoslaviji trajan, dijelom<br />
je, potkraj osamdesetih, bio i uzrok konačnog raspada države. 3<br />
Iako na prvi pogled to nije bilo toliko vidljivo, te su rasprave nužno uključivale<br />
objašnjavanje geneze nacionalnih elita i specifičnost njihova položaja<br />
tijekom Drugoga svjetskog rata, što je onda impliciralo debatu o poziciji pojedine<br />
nacije s jedne i njihove integracije, s druge strane. Drugim riječima,<br />
u širem <strong>za</strong>hvatu, nužno se dogodilo da se od kraja šezdesetih raspravljalo o<br />
odnosu republika i jugoslavenske cjeline. 4<br />
u novoj socijalističkoj <strong>za</strong>jednici strogo se poštivala nacionalna forma, izražena<br />
u federativnom uređenju, ali bez nekih od tradicionalnih sadržaja u kojima<br />
bi se iskazivale različite nacionalne i vjerske komponente. 5 u uobličavanju<br />
i prezentaciji narodne kulture i kulture općenito nije bilo pritisaka da bi ona<br />
postala više “jugoslavenska”, jednostavno – “očekivalo se da će pre ili kasnije<br />
2 M. Nobilo, Hrvatski feniks, Diplomatski procesi i<strong>za</strong> <strong>za</strong>tvorenih vrata, <strong>za</strong>greb 2000, 15.<br />
Možda jugoslavenski sustav nije bio “najoriginalniji”, kako tvrdi Nobilo, ali mu, nema dvojbe,<br />
originalnosti nije nedostajalo.<br />
3 D. Bilandžić, “Raskol u državno-partijskome vrhu 60-tih godina 20. stoljeća – početak<br />
raspada jugoslavije”, u: Dijalog povjesničara/istoričara 8, <strong>za</strong>greb, 2004, 33-51.<br />
4 l. Perović, “Kako su se izražavali različiti politički interesi u jugoslaviji? Polemika između<br />
Dobrice Ćosića i Dušana Pirjevca 1961-1962. godine”, u: Dijalog povjesničara-istoričara 9,<br />
<strong>za</strong>greb 2005, 192.<br />
5 K. Spehnjak, Javnost i propaganda: Narodna fronta u politici i kulturi Hrvatske 1945-1952,<br />
<strong>za</strong>greb 2002, 170-171, 249-253; Rihtman-auguštin, D., Etnologija i etnicitet, <strong>za</strong>greb, 2001,<br />
173.<br />
40<br />
Ivo Goldstein<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language