19.06.2013 Views

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

nositelja društveno-političkih organi<strong>za</strong>cija, vidi se da je Partija funkcionirala<br />

u gradovima kao izrazito jako nacionalno izmiješana ustanova.<br />

Zaključak<br />

36<br />

Hannes Grandits<br />

Kako se mogla podudariti ova posebno jaka fa<strong>za</strong> političkog podupiranja<br />

nacionalnih diferencijacija sa istodobno očito postojećim jakim poletom<br />

‘izjednačavajućeg’ potrošačkog ‘life-styla’ u sedamdesetim godinama u bosanskohercegovačkom<br />

društvu? teorijsku pomoć kako bismo se mogli približiti<br />

odgovoru na ovo pitanje, mogu dati već klasična razmišljanja P. l. Berger-a i<br />

t. luckmanna o ‘socijalnoj konstrukciji zbilje’. Konkretno u smislu (i nacionalnog)<br />

identiteta oni konstatiraju slijedeće:<br />

Identitet je, dakako, ključni element subjektivne zbilje, te, kao sva subjektivna<br />

zbilja, stoji s društvom u dijalektičkom odnosu. Identitet se formira putem društvenih<br />

procesa. Pošto je jednom kristaliziran, društveni odnosi ga održavaju, modificiraju<br />

ili čak preoblikuju. Društveni procesi uključeni kako u formiranje tako i<br />

u održavanje identiteta određeni su socijalnom strukturom. 41<br />

Identitet je, kako to ističu Berger/luckmann, uvijek element subjektivne<br />

realnosti. ali oni isto naglašavaju da taj identitet istodobno uvijek stoji<br />

i u stalnoj interakciji sa dinamikama i promjenama društvenih realnosti. u<br />

Bosni i Hercegovini kasnih šezdesetih i sedamdesetih godina te su subjektivnosti<br />

u <strong>nacionalnom</strong> smislu bile pod utiskom vrlo ambivalentnih signala<br />

iz šireg društva. Socio-ekonomski aspekti socijalističke ‘borbe <strong>za</strong> modernost’,<br />

koja je sve više ljudi vodila na put kulture potrošnje, koja je utjecala, kako je<br />

to u ovom članku opisano, i na jačanje nekih panjugoslavenskih svakodnevnih<br />

realnosti. ali, politički faktori iste socijalističke borbe su na nacionalno-političkom<br />

‘polju’, posebno u ovom vremenu, sve više akceptirali samo uže predefinirane<br />

nacionalne načine identifikacija.<br />

Čitava ova borba <strong>za</strong> modernost je bez sumnje utjecala na formiranje i<br />

modifikaciju postojećih identiteta u društvu. Iako su se ti procesi razlikovali<br />

u raznim sferama društva, kao na primjer u gradskim i seoskim okruženjima,<br />

41 Berger, Peter l., Thomas luckmann 1972: The Social Construction of Reality. A Treatise<br />

in the Sociology of Knowledge. london: Penguin Books, 194. (Hrvatski prijevod: Socijalna<br />

konstrukcija zbilje. Rasprave o sociologiji znanja. S engleskog preveo Srđan Dvornik, <strong>za</strong>greb:<br />

Naprijed, 1992, str. 201)<br />

<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!