RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
AMBIVALENTNOSTI U SOCIJALISTIČKOJ NACIONALNOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE...<br />
no predefiniran od komunističke vlasti i imao jasan nacionalni naboj. Koncept<br />
jugoslovenstva, usprskos tome da je očito imao neku atraktivnost, nije<br />
bio više dobro akceptiran. Nadnacionalni koncept bosanstva (koji je kratko<br />
bio naveden gore u citatu E. Redžića) uopće nije bio dat na raspolaganje. I<br />
uvođenje kategorije Musliman kao nacije, omogućavalo je da se stanovnici sa<br />
muslimansko-tradicijskom po<strong>za</strong>dinom mogu izjasniti kao posebna nacionalna<br />
grupa, i na neki način je pragmatičnologičan nastavak postojećih principa<br />
politike nacionalnih diferencijacija komunista u tom vremenu.<br />
ali, ova snažna ustrajnost komunističke politike na nacionalnoj diferencijaciji<br />
nije značila i dezintegrativni pristup po nacionalnim principima. Naprotiv,<br />
period poslije kasnih šezdesetih godina bilo je vrijeme posebno ‚integrativnih<br />
aktivnosti’ (dosta regija u kontrastu sa ranije postojećim realnostima 39 ).<br />
to je već bilo istaknuto gore na primjeru integracija velikog dijela stanovništva<br />
u politici <strong>za</strong>pošljavanja. Po stavu režima u tom vremenu, to se moralo odnositi<br />
na sve nacionalne grupe. to je uključilo i regije, kao na primjer, <strong>za</strong>padnu<br />
Hercegovinu, koja je u Drugom svjetskom ratu, kao i neposredno nakon rata,<br />
smatrana utočištem ustaša i time okarakterizirana kao neprijateljska prema<br />
komunistima. Poslije tzv. Mostarskog savjetovanja 1966, partijski su aktivisti<br />
u kasnim šezdesetim i ranim sedamdesetim godinama sa posebnim naporima<br />
radili na tome da se ojača partijska struktura i u toj regiji. Da je to iz partijske<br />
perspektive gledano dalo i pozitivne efekte ilustrira, na primjer, slijedeći<br />
citat iz službenog organa Save<strong>za</strong> komunista Općine Čitluk, koji 1978. godine<br />
rezimira:<br />
Uporedo sa ovako dinamičnim [ekonomskim] razvitkom raslo je i povjerenje radnih<br />
ljudi i građana i privrženost politici Save<strong>za</strong> komunista o čemu govori podatak<br />
da se broj članova [u našoj općini] <strong>za</strong> posljednih pet godina utrostručio. 40<br />
u mnogim urbanim sredinama unapređenje nacionalne ‘mješovitosti’<br />
stanovništva korespondiralo je sa jako mješovitom <strong>nacionalnom</strong> strukturom<br />
kadra u partiji. u sedamdesetim godinama to je postao posebno važan aspekt<br />
unutar-partijske ‘demokracije’. ako se pogledaju, na primjer, liste kandidata i<br />
39 usporedi ovdje n. p. <strong>za</strong> integraciju ‘Krajine’ Mulaosmanović, admir 2008: Bihaćka krajina<br />
1971.-1991. godine. Nepubliciran magistarski rad. Sveučilište <strong>za</strong>greb.<br />
40 “Čitlučki list”, 2. novembra 1978, Godina II, Broj 6: 3.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 35
Change language