RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

svaki pojedinac ima pravo da se osjeća i iskazuje kako god hoće i želi. To je široko
polje ličnih sloboda. 36
Vrlo kratko u toku izlaganja je prezentirao službeni stav Partije u vezi sa
nacionalnim identitetom Muslimana:
Kada je riječ o nacionalnom identitetu Muslimana, istorijski gledano, on se razvijao
kao i nacionalni identitet svih ostalih naših naroda na slavenskoj osnovi
unutar granica naše zemlje, u specifičnim istorijsko-kulturnim i društvenim prilikama,
na podlozi srpskohrvatskog odnosno hrvatskosrpskog jezika kao vlastitog
jezika, na kojim izrastaju i specifičnosti kulture u najširem smislu. 37
Ovo izlaganje vrlo očito ilustrira da su vodeći ljudi Saveza komunista BiH
u tom vremenu osjećali nužnost da interveniraju da se nacionalno-društveni
odnosi ne razvijaju u ‘nepoželjnom smjeru’. Kako je već navedeno, to je
bilo posebno u urbanim sredinama gdje je identiteski koncept ‘jugoslovenstva’
očito morao imati neku atraktivnost. Da je to moglo i vrlo kontrastirati sa
drugim, posebno seoskim okruženjima, podsjeća nas slijedeća citirana konstatacija
poznatih američkih istoričara R. Donie i j. Fina. Oba su u sedamdesetim
godinama duže vrijeme boravili u Bosni i Hercegovini i ovako opisuju
taj period:
Dok su urbanizacijom veća bosanska naselja i gradovi postajali “bosanski
lonac”stanovnici sela su po svom karakteru ostajali isti, uprkos dostupnosti modernog
načina života i većeg učešća u privrednom tržištu. Historijska razlika
između seljaka i građana, postala je, na neki način, izraženija u socijalističkom
dobu, uprkos brojčanom i relativnom demografskom jačanju gradskih stanovnika.
Većina sela ostala je etnički odijeljena, a miješani brakovi bili su znatno rjeđi u
selima nego u gradovima. 38
ali, vratimo se opet argumentima iz izlaganja H. Pozderca. Ona su dobra
ilustracija da Partija u stvari i nije bila spremna dopustiti da se sprovede
poruka data u tom izlaganju, tj. da ‚svaki pojedinac ima pravo da se osjeća i
iskazuje kako god hoće i želi’. Okvir koji je bio nuđen društvu je bio relativ-
36 Ibid.: 4.
37 Sloboda, 22. mart 1971, Godina XXVII, Broj 13, str. 4.
34
Hannes Grandits
38 Donia / Fine 1997: Bosnia and Hercegovina. A Tradition Betrayed (op. cit.), 186-187.
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA