RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
32<br />
Hannes Grandits<br />
ne i zbog raznih migracija postojala je dosta kompleksna slika ‘moderni<strong>za</strong>cija’.<br />
ali, i politički i u svakodnevnim društvenim kontaktima bilo je traženo da se<br />
ljudi uključuju u te moderni<strong>za</strong>cijske procese. u suštini su to bili procesi kroz<br />
koje se sve više etablirao, kako smo to gore naveli, jedan potrošački nacrt i stil<br />
društvenih odnosa (u jednoj varijanti unutar europskog potrošačkog društva,<br />
koji je tačno tada u mnogim djelovima Evrope sve više napredavao).<br />
u Bosni i Hercegovini, kao generalno i u jugoslaviji, sekulari<strong>za</strong>cija je bila<br />
dio tog ‘političkog-ideološkog’ <strong>za</strong>htjeva da se odstupi od ‘postojećeg tradicionalizma’<br />
i pređe na put idealizirane socijalističke modernosti. Partija je u<br />
ovom vremenu – i ne rijetko sa direktnim prijetnjama i pritiscima – u svakodnevnici<br />
pojedinca agitirala protiv (‘prevelike’) religijske aktivnosti ljudi. u vezi<br />
s time je u komunističko-sekularističkom diskursu bilo raspravljano da li partija<br />
treba to da radi kako bi savladala naslijeđenu pre-socijalistčku društvenu<br />
‘<strong>za</strong>tvorenost’ ljudi u svoju ‘tradicionalno-konfesionalnu’ pripadnost. Socijalističko<br />
društvo je bilo predstavljano u tom smislu kao na kraju ‘otvoreno društvo’,<br />
gdje te društvene <strong>za</strong>tvorenosti više ne treba biti i više neće postojati. ali<br />
ipak, paralelno s time partija je istodobno vrlo intenzivno radila na tome da i<br />
dalje <strong>za</strong>drži i ‘afirmira’ jednu drugu i <strong>za</strong> socijalističku vlast očigledno tada vrlo<br />
važnu diferencijaciju unutar društva – i to u sferi ‘nacionalnosti’ stanovnika.<br />
Nacionalna afirmacija kao partijski princip<br />
Posebno u bosanskohercegovačkom društvu (u urbanim sredinama) unutar<br />
jugoslavije (ali ne samo tu) krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih<br />
bilo je uloženo puno napora u politici nacionalne afirmacije. Početkom sedamdesetih<br />
– u pripremama <strong>za</strong> novi popis 1971. godine 34 – vodstvo bosanskohercegovačkih<br />
komunista je osjećalo potrebu da jača te napore. Borilo se<br />
tada <strong>za</strong> dva cilja u ‘razvitku nacionalnih odnosa’ unutar društva: prvo je bilo<br />
‘devaluacija’ nepoželjne atraktivnosti ‘jugoslavenstva’ unutar društva (kao kod<br />
mladih i kod brzo rastuće grupe ‘miješanih brakova’) i druga je bila da afirmira<br />
nacionalne pripadnosti (u toj godini poseban trud je uložen da se propagira<br />
novo uvedeni nacionalni koncept Muslimana).<br />
34 <strong>za</strong> opširniju analizu uloge popisa 1971. god. <strong>za</strong> nacionalnu politiku u Bosni i Hercegovini<br />
vidi na primjer lučić, Iva: Making the “Nation” Visible: Census Policy in Yugoslavia in 1970-71<br />
(Rukopis).<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language