RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

AMBIVALENTNOSTI U SOCIJALISTIČKOJ NACIONALNOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE...
Kulturne razlike koje su bile rezultat različitog stupnja modernizacije pretežno su
bile usmjerene duž dva pola: nizinski-planinski i urbani-ruralni. U oba slučaja
potonji pokazatelji stupnja kulture pokazuju zaostajanje prema prethodnim ... Čitava
slika heterogenosti učinjena je još kompleksnijom regionalnim migracijama,
različitim stupnjem modernizacije među domaćinstvima ili pojedincima unutar
određene zajednice i postojećim stanjem promjena zbog jačanja socijalnih kontakata
i kulturnih promjena usmjeravanih od države. 32
Ova konstatacija tematizira centralni aspekat društvene diferencijacije u
ovdje analiziranom vremenu: razne razine ‘socijalističke modernosti’ u društvu.
Naravno, ‘modernost’ je vrlo ambivalentan pojam, i ‘modernizacija’ je nešto
što je skoro stalno dio socijalnih promjena u istoriji. 33 Ipak je korisno da se
upotrijebi ovaj pristup, jer je jako ubrzana socijalistička modernizacija ekonomije
u ovom vremenu objektivno uvela i subjektivno tražila promjene u načinu
života ljudi. ljudi u različitim sredinama su u te procese transformacija svakodnevnice
različito intenzivno bili uključeni. ali, kako to i W. G. lockwood
opisuje, svugdje su centralni aspekti ‘kulture’ bili u procesu promjena. to je
bilo u sferi odjeće i mode, gdje je, na primjer, tradicionalna ženska ‘nošnja’
sve više nestajala iz svakodnevnice – već u ranom socijalističkom razdoblju
u urbanim sredinama, ali jako ubrzano u 60-im i 70-im godinama sve više i
u seoskim sredinama. u konstantnoj promjeni su bili i drugi ključni aspekti
svakodnevnice, kao, na primjer, svakodnevni govor ili ‘tradicionalno’ jelo. u
principu – kako to navodi lockwood – to se odvijalo u raznim okvirima sa
raznim intenzitetom. zbog različite uključenosti u socio-ekonomske promje-
kwood, William G. 1975: European Moslems. Economy and Ethnicity in Western Bosnia. New
York, San Francisco, london: academic Press, viii-ix.
32 Ibid. 54-55.
33 teorijske pozadine ‘modernizacije’ imaju već dugu istoriju, koja bi se mogla početi diskutirati
već od marksističkih tradicija ili od ‘Weber-ovih’ pristupa tom problemu. Duže
vrijeme već su najveći dio ‘modernizacijskih’ postulata bili pod izrazitom kritikom, da oni
manje ili više samo prezentiraju ‘teleološku’ perspektivu, ili bolje, zaostatke u razvitku u
odnosu na neki unaprijed difinirani (‘zapadni’) društveni model. Ipak je od koristi da se
upotrebi koncept ‘modernosti’ kako bi se bolje razumjele posebnosti istorije društava koja se
analiziraju. Vidi kao dobar primjer rad Ivy, Marilyn 1995: “National-Cultural Phantasms
and Modernity’s losses”. In: Discourses of the Vanishing. Chicago: The university of Chicago
Press, 1-28.
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 31