RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

290
Husnija Kamberović, priređivač
dano ovakvim nacionalističkim shvatanjima ovoga autora Holjevca i sam na
jedan određeni način negira posebnost Muslimana u Bosni i Hercegovini”.
Marjanović je iznio i svoj stav o nacionalnom identitetu Muslimana: “ako
bih pisao neku raspravu na ovu temu kako smo mi prilazili ovom pitanju šta
su Muslimani, ja bih joj dao jedan ovakav uslovan naslov: od malog “m” do
velikog “M”, sa podnaslovom od vjersko feudalne grupacije do naroda. Naime,
moja je teza ili moje shvatanje, dopustite da tako mogu da kažem, da su
Muslimani kod nas u Bosni i Hercegovini da su oni u procesu konstituisanja,
da se konstituišu kao ne samo to kako mi kažemo sad etnička individualnost
itd. ili narod, itd. nego nacionalna individualnost. to sam ja ne jednom zastupao
i iznosio. Prema tome, ja mislim da ne bi trebalo ovom pitanju da prilazimo
na takav način da mu oblijećemo kao “kiša oko Kragujevca” ili, oprostite
na izrazu, kao “mačak oko vruće kaše” kako se to čini i danas u diskusijama
nekih drugova. Na koncu konca, mi smo u materijalima imali i jedan ovakav
stav u ovim diskusijama pred ovu plenarnu sjednicu, ... koji je kazao da i samo
pitanje – postavljanje ovog problema što su Muslimani, itd. kud ide taj razvoj
u Bosni i Hercegovini, izrazi šovinizam. Nema sumnje, nemamo potrebe, bar
komunisti, a ja o komunistima u prvom redu o nama svakako mislim na šire
članove građana Bosne i Hercegovine, riječ je o nama, da mi moramo imati
i jednu viziju i perspektivu jednu u kojoj nije plod .... i 1941. i 1948. je bila
vizija jedna ... situacije. ja mislim da i mi tu moramo promišljati i unositi tu
umnost, iz svakodnevne naše prakse. a ne bi trebalo da u ovim teškoćama
svakodnevnim tekućom politikom, itd. mutimo relativno tu perspektivu, tu
viziju itd. Nema sumnje da će se u Bosni i Hercegovini i ako žive od vajkada,
nisu Muslimani neka posebnost u Bosni i Hercegovini, pa oni daju Bosni i
Hercegovini pečat, kao što ima teza da je zato došlo do Republike. Kuda ćemo
sa Hrvatima (...), sa Srbima.”
zatim je govorio Nisim albahari. On je kazao da nakon diskusija smatra
da smjernice treba donijeti, ali da Komisiji treba još neko vrijeme da prikupi
sve prijedloge i ponovo pripremi materijal za sjednicu Centralnog komiteta.
Nakon toga je Hamdija Pozderac iznio stav kako ne bi trebalo donositi
smjernice, kako je to predložio Nisim albahari u ime Komisije za međunacionalne
odnose i republičku saradnju, nego bi trebalo samo na jednom od
narednih plenuma Centralnog komiteta donijeti odgovarajuće zaključke. “Mi
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA