RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

SEDAMNAESTA I DVADESETA SJEDNICACKSKBiH I DISKUSIJE O NACIONALNOM PITANJU
trajno i ubuduće, čak šta više idem dalje od toga i mogu da tvrdim da će u
našem daljem razvoju doći do možda, daleko još naglašenijih elemenata neravnomjernog
razvoja pojedinih regiona i pojedinih republika. Čak ne može
niko od nas da tvrdi da za idućih 20 ili 30 godina ne može izbiti neka druga
republika na čelo kao što je danas Slovenija. Mi ne znamo kakve određene
ekonomske i druge konstelacije i elementi mogu da se stječu u određenim periodima,
konjukturama itd. i nije isključeno da za 20 ili 30 godina neka druga
republika bude na čelu u ekonomskom razvoju u jugoslaviji.”
Osman Karabegović je dosta dugo diskutirao. Najprije je istaknuo kako
je rasparava o tome od kapitalnog značaja, ali je odmah pledirao da ovo treba
biti rasprava o toj “delikatnoj temi (...) a ne završna neka sjednica, jer se radi
u stvari o cjelini našeg društva.”. Karabegović je odmah ušao u polemiku sa
Ćimićevim stavom o tome da je nužno da je “radnik slobodan, ako je on u proizvodnim
odnosima, ako je on kao neposredni proizvođač slobodan i na svome
onda on ne postavlja pitanje je li Srbin, Hrvat.” Karabegović se ne slaže s
takvim stavom, ali je saglasan da je “taj proces oslobođenja rada, da je razvitak
tih društvenih odnosa”, uvjet za razvijanje međunacionalnih i međurepubličkih
odnosa. jer, “u jednom našem društvu u kojem se razvijaju dalje društveni
odnosi, u kojem ćemo ih očistiti od pritisaka birokratskih, etatističkih elemenata
u produkcionim odnosima, ukoliko će čovjek biti slobodniji, utoliko
će biti i naše društvo sposobno da rješava i da bude osjetljivo na te probleme
međunacionalnih i međurepubličkih odnosa.”
Karabegović se osvrnuo na odnos republike prema federaciji i odraz tih
odnosa na međunacionalne odnose, te kako kod jednog dijela komunista postoji
“nerazumijevanja prava i dužnosti BiH kao samostalne republike”. Po
njegovom mišljenju, kod jednog dijela komunista postoji uvjerenje da je Bosna
i Hercegovina, u usporedbi sa zaslugama datim u Drugom svjetskom ratu,
zapostavljena u jugoslavenskoj federaciji. On se, međutim, ne slaže u cijelosti
sa tom ocjenom. Njegova je teza da je BiH samim činom dobivanja statusa
ravnopravne republike u okviru jugoslavije jako puno dobila.
Karabegović je govorio i o jugoslavenstvu. “ja mislim da pored toga što
mi treba da se borimo da, ono kako su neki drugovi izrazili, da se jasno vide
identiteti nacionalni, etnički u Bosni u toj čitavoj našoj politici. ja mislim da
je još jedan elemenat našega zajedničkog imenitelja a to je što je i u našem
ustavu Bosne i Hercegovine zapisano da smo mi pored toga što su Srbi, Hr-
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 285