RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

More documents

Recommendations

Info

284 Husnija Kamberović, priređivač Boško Pantić iz Bijeljine diskutirao je više u propagandističkom duhu, naglašavajući historijsku utemeljenost međunacionalne saradnje i uloge koju su komunisti imali u tome. On je navodio niz primjera saradnje komunista iz BiH, Srbije i Hrvatske, saradnje omladine iz tih republika, a cilj mu je bio dokazati kako međunacionalni odnosi u tom dijelu Bosne i Hercegovine (to jest, prostoru Semberije i susjedne regije u Srbiji i Hrvatskoj) nikada nisu bili politički problem. “Čak se, ni pojedinačni slučajevi nisu mogli zabilježiti, koji bi išli na štetu razvijanja bratstva i jedinstva naroda i međunacionalnih odnosa u ovom regionu.” Istakao je, međutim, kako je nužno jačati ekonomsku saradnju pograničnih regija iz tih republika, mada je tu postojalo i nekih problema zakonodavne prirode. “Neusklađenost pojedinih propisa u republikama stvara određene teškoće u procesu zbližavanja susjednih komuna i njihovih građana. Neki propisi, kojima se regulišu ista pitanja različito se donose u dvjema republikama, pa se građani često pitaju jesu li ti zakonski propisi doneseni u jednoj državi. Na primjer, u Narodnoj Republici Srbiji, zakon o ribarstvu dozvoljava bavljenje privrednim ribarstvom na Drini, dok zakon Republike BiH to zabranjuje. zbog toga ribari iz Bosne odlaze u Srbiju i tamo dobijaju dozvole. takse na vozila su različite, propisi o drumskom saobraćaju u našoj republici se razlikuju od istih propisa u NR Hrvatskoj, na osnovu propisa na stočnim pijacama u Bosni, vlasnik stoke mora posjedovati uvjerenje o zdravlju stoke, dok se to na stočnim pijacama susjednih komuna u NR Srbiji ne traži. Na osnovu propisa u BiH je obustavljen rad većeg broja pilana, dok takav propis Republika Srbija nije imala.” O odnosu razvijenih i nerazvijenih diskutirao je i Milan Knežević, čime se želio pridružiti ideji avde Hume, koji je zastupao stav kako rješavanje nacionalnog pitanja ne podrazumijeva samo postizanje političke nego i ekonomske ravnopravnosti. “Ne može biti ispravno ono, kako se to kaže, rješenje nacionalnog pitanja u jednoj višenacionalnoj zajednici bez ekonomske i političke ravnopravnosti koja uključuje i elemente državnosti a i drugih komponenti koje su vezane sa tim kategorijama. Pri tome treba imati u vidu ovo da pitanje uspostavljanja naročito ekonomske ravnopravnosti, da to nije jedan trenutačan čin, da je to jedan dugotrajan proces. I mi ako posmatramo čitav naš razvoj od posljeratnog perioda na ovamo, mi vidimo da smo uvijek to pitanje u ovom ili onom obliku imali na dnevnom redu. ja lično mislim da će to pitanje ostati RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
SEDAMNAESTA I DVADESETA SJEDNICACKSKBiH I DISKUSIJE O NACIONALNOM PITANJU trajno i ubuduće, čak šta više idem dalje od toga i mogu da tvrdim da će u našem daljem razvoju doći do možda, daleko još naglašenijih elemenata neravnomjernog razvoja pojedinih regiona i pojedinih republika. Čak ne može niko od nas da tvrdi da za idućih 20 ili 30 godina ne može izbiti neka druga republika na čelo kao što je danas Slovenija. Mi ne znamo kakve određene ekonomske i druge konstelacije i elementi mogu da se stječu u određenim periodima, konjukturama itd. i nije isključeno da za 20 ili 30 godina neka druga republika bude na čelu u ekonomskom razvoju u jugoslaviji.” Osman Karabegović je dosta dugo diskutirao. Najprije je istaknuo kako je rasparava o tome od kapitalnog značaja, ali je odmah pledirao da ovo treba biti rasprava o toj “delikatnoj temi (...) a ne završna neka sjednica, jer se radi u stvari o cjelini našeg društva.”. Karabegović je odmah ušao u polemiku sa Ćimićevim stavom o tome da je nužno da je “radnik slobodan, ako je on u proizvodnim odnosima, ako je on kao neposredni proizvođač slobodan i na svome onda on ne postavlja pitanje je li Srbin, Hrvat.” Karabegović se ne slaže s takvim stavom, ali je saglasan da je “taj proces oslobođenja rada, da je razvitak tih društvenih odnosa”, uvjet za razvijanje međunacionalnih i međurepubličkih odnosa. jer, “u jednom našem društvu u kojem se razvijaju dalje društveni odnosi, u kojem ćemo ih očistiti od pritisaka birokratskih, etatističkih elemenata u produkcionim odnosima, ukoliko će čovjek biti slobodniji, utoliko će biti i naše društvo sposobno da rješava i da bude osjetljivo na te probleme međunacionalnih i međurepubličkih odnosa.” Karabegović se osvrnuo na odnos republike prema federaciji i odraz tih odnosa na međunacionalne odnose, te kako kod jednog dijela komunista postoji “nerazumijevanja prava i dužnosti BiH kao samostalne republike”. Po njegovom mišljenju, kod jednog dijela komunista postoji uvjerenje da je Bosna i Hercegovina, u usporedbi sa zaslugama datim u Drugom svjetskom ratu, zapostavljena u jugoslavenskoj federaciji. On se, međutim, ne slaže u cijelosti sa tom ocjenom. Njegova je teza da je BiH samim činom dobivanja statusa ravnopravne republike u okviru jugoslavije jako puno dobila. Karabegović je govorio i o jugoslavenstvu. “ja mislim da pored toga što mi treba da se borimo da, ono kako su neki drugovi izrazili, da se jasno vide identiteti nacionalni, etnički u Bosni u toj čitavoj našoj politici. ja mislim da je još jedan elemenat našega zajedničkog imenitelja a to je što je i u našem ustavu Bosne i Hercegovine zapisano da smo mi pored toga što su Srbi, Hr- RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 285
Page 1 and 2:
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU B
Page 3:
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU B
Page 6 and 7:
6 Sadržaj • admir Mulaosmanović
Page 8 and 9:
8 Husnija Kamberović • Predgovor
Page 10 and 11:
10 Husnija Kamberović lozi, 1968,
Page 12 and 13:
12 Husnija Kamberović je donekle d
Page 14 and 15:
elita na oblikovanje i priznavanje
Page 16 and 17:
16 Hannes Grandits Drugog svjetskog
Page 18 and 19:
Rješavanju nacionalnog pitanja, br
Page 20 and 21:
20 Hannes Grandits Do sada su rijet
Page 22 and 23:
tematika ‘potrošačkog obrata’
Page 24 and 25:
(filijale jednog većeg preduzeća)
Page 26 and 27:
vremenu direktno ili indirektno ukl
Page 28 and 29:
28 Hannes Grandits nih brakova međ
Page 30 and 31:
je ponekad biti relativno pesimisti
Page 32 and 33:
32 Hannes Grandits ne i zbog raznih
Page 34 and 35:
svaki pojedinac ima pravo da se osj
Page 36 and 37:
nositelja društveno-političkih or
Page 38 and 39:
8. Donia, Robert j., john V. a. Fin
Page 40 and 41:
Stalne promjene onemogućavale su s
Page 42 and 43:
dine). Krleža je koncipirao i vrlo
Page 44 and 45:
stički poredak”, a druga, tzv.
Page 46 and 47:
46 Ivo Goldstein jezicima svih naro
Page 48 and 49:
Novi polet liberalno-demokratskih s
Page 50 and 51:
50 Ivo Goldstein da bi 1968. bila i
Page 52 and 53:
proljeću javljalo samo sporadično
Page 54 and 55:
Isticalo se i da je autoindustrija,
Page 56 and 57:
56 Ivo Goldstein Priličan broj lju
Page 58 and 59:
24. B. Bijelić, Studentski pokret
Page 60 and 61:
60 Husnija Kamberović Dalji korak
Page 62 and 63:
62 Husnija Kamberović litičke i k
Page 64 and 65:
ne kao do sada”. Mijatović zaklj
Page 66 and 67:
Na sjednici Komisije za idejno-poli
Page 68 and 69:
68 Husnija Kamberović vom mišljen
Page 70 and 71:
70 Husnija Kamberović vija rasprav
Page 72 and 73:
72 Husnija Kamberović “Osećanje
Page 74 and 75:
74 Husnija Kamberović preporučeno
Page 76 and 77:
76 Husnija Kamberović S druge stra
Page 78 and 79:
će i u narednom razdoblju Islamska
Page 80 and 81:
srpske ili hrvatske nacije i prizna
Page 83 and 84:
Šaćir Filandra CRNOGORSKI BOŠNJA
Page 85 and 86:
CRNOGORSKI BOŠNJACI I RENOMINACIJA
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95:
Page 98 and 99:
sebna republika, bio je još jedan
Page 100 and 101:
100 Iva Lučić Iz stenograma disku
Page 102 and 103:
102 Iva Lučić nošću Republike B
Page 104 and 105:
104 Iva Lučić Ovakav marginalni z
Page 106 and 107:
106 Iva Lučić povezanost s afirma
Page 108 and 109:
gačijem republičkom i nacionalnom
Page 110 and 111:
ce, već konkretnim političkim dop
Page 112 and 113:
za razliku od službenih dokumenata
Page 114 and 115:
za otkrivanje tih aspekata novi izv
Page 117 and 118:
Xavier Bougarel OD “MUSLIMANA”
Page 119 and 120:
OD “MUSLIMANA” DO “BOŠNJAKA
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135:
Page 138 and 139:
138 Admir Mulaosmanović Bošnjacim
Page 140 and 141:
140 Admir Mulaosmanović drugima ka
Page 142 and 143:
142 Admir Mulaosmanović kolektivno
Page 144 and 145:
144 Admir Mulaosmanović preispitiv
Page 146 and 147:
onalnoj homogenizaciji Bošnjaka u
Page 148 and 149:
Krajini vrlo intenzivno), velikokla
Page 150 and 151:
u tešnju 23. septembra 1990. godin
Page 152 and 153:
• Boneta, ž. Banovac, B. 2007:
Page 154 and 155:
ska obilježja nacije (jezik, histo
Page 156 and 157:
paju, uzajamno jačaju u cilju mobi
Page 158 and 159:
antisekularistička teorija ukazuje
Page 160 and 161:
160 Dženita Sarač ligijsku svijes
Page 162 and 163:
eligijskog i u religijskom dio naci
Page 164 and 165:
stojanje posebne makedonske nacije
Page 166 and 167:
166 Dženita Sarač Vlast je budno
Page 168 and 169:
Prema ovom principu osoba se već r
Page 170 and 171:
ljati osnov države i političke za
Page 172 and 173:
172 Dženita Sarač u sve tri vjers
Page 174 and 175:
Organiziranje Islamske zajednice u
Page 176 and 177:
lista “Preporoda” nije “Parer
Page 178 and 179:
porod” nije trebao ulaziti u tu p
Page 180 and 181:
objekata. Vlast nije blagonaklono g
Page 182 and 183:
182 Dženita Sarač prelazi vjerske
Page 184 and 185:
18. Ismet Osmanović, Politika drž
Page 186 and 187:
zbijanje običnog naroda u nacional
Page 188 and 189:
188 Sabina Veladžić znutošću”
Page 190 and 191:
190 Sabina Veladžić Muslimani Bos
Page 192 and 193:
i definiranje nacionalnog jezika i
Page 194 and 195:
prakticiranju islama, koji je srž
Page 196 and 197:
u narednim člancima srpska naciona
Page 198 and 199:
drasude, 34 predstavnici vjerske in
Page 200 and 201:
stavljaju zadaci kao što je rehabi
Page 202 and 203:
202 Sabina Veladžić Koliko god
Page 204 and 205:
Naučno-kulturna inteligencija, za
Page 206 and 207:
kulture sjećanja na orvelovski na
Page 208 and 209:
suprotstavljeni nacionalni koncepti
Page 210 and 211:
subjektiviteta, onemogućavanog od
Page 212 and 213:
da samo nacionalne političke opcij
Page 214 and 215:
214 Sabina Veladžić objeđujućim
Page 216 and 217:
• Hadžem Hajdarević, “Dženaz
Page 219 and 220:
Dino Abazović BOSANSKOHERCEGOVAČK
Page 221 and 222:
BOSANSKOHERCEGOVAČKI MUSLIMANI NA
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234: BOSANSKOHERCEGOVAČKI MUSLIMANI NA
Page 239: BOSANSKOHERCEGOVAČKI MUSLIMANI NA
Page 242 and 243: 242 Husnija Kamberović, priređiva
Page 297 and 298: BILJEŠKE O AUTORIMA PRILOGA • Di
show all

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?