RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

28
Hannes Grandits
nih brakova među svim brakovima u mnogim gradskim sredinama, kao na
primjer u Mostaru, narastao je skoro do 40 posto! 24
Djeca iz ovih brakova – ali ne samo ona – često su dobivala imena po kojima
i nije bilo evidentno iz koje su nacionalne zajednice. Do socijalističke ere
imena su manje ili više isključivo davana po kršćanskim/hrišćanskim ili muslimanskim
tradicijama. tako su i imena relativno korespondirala sa nacionalnim
konotacijama. ali, posebno u ovde diskutiranom periodu, ta tradicija,
naročito u urbanim sredinama, samo je djelomično bila kontinuirana. 25 Neka
djeca su dobila imena koja su bila ‘sekularizirana’, kao na primjer ‘zlatan’ ili
‘Nada’. Neka imena su nosila političko-ideološke poruke, kao na primjer ‘jugoslav’
ili ‘Sergej’.
Nacionalna diferenciranja nisu bila od takve važnosti i u drugim segmentima
društvenog života. Kao primjer ovdje bi se moglo navesti sport, jedan
za mnoge vrlo važan dio slobodnog vremena. Najpopularniji sport u Bosni i
Hercegovini je i u ovom vremenu bio sigurno nogomet. Na vrhunskim fudbalskim
utakmicama često su bile prisutne mase gledatelja i mediji su ih detaljno
pratili. uglavnom su svi vrhunski fudbalski klubovi u Bosni i Hercegovini
bili ‘nacionalno’ ‘izmiješani’. tako je bilo i kod najuspješnijeg fudbalskog
kluba Bosne i Hercegovine u ranim sedamdesetim godinama, kluba “Velež”
iz Mostara, koji je početkom sedamdesetih uspio da se etablira među najjače
klubove u jugoslavenskoj lizi. “Velež” je imao nacionalno izmiješanu ekipu.
Iz kluba je tada bilo i nekoliko reprezentativaca za različite jugoslavenske reprezentacije
(iz svih ‘nacionalnih’ grupa). Identifikacija sa “Veležom” je tada
– više nego sa nacionalnom pripadnošću – bila vezana sa regionalnim faktorom.
Ovo sve ilustrira i slijedeći citat iz mostarske ‘Slobode’ iz januara 1974.
godine. to je dio članka, u kojem se rezimira aktivnost “Veleža” u proteklim
sezonama, kada se klub etablirao među vodeće klubove jugoslavije i čitave
regije kao klub ‘Hercegovaca’.
24 Botev, Nikolai: “Seeing Past the Barricades. Ethnic Intermarriage in Former Yugoslavia,
1962-1989”. In: joel M. Halpern, David a. Kideckel (eds.) Neighbours at War. Anthropological
Perspectives on Yugoslav Ethnicity, Culture, and History. university Park, Penn.: The Pennsylvania
State university Press, 219-233.; Donia, Robert j., john V. a. Fine 1997: Bosnia and
Hercegovina. A Tradition Betrayed. london: Hurst & Co., 186-187.
25 Donia / Fine 1997: Bosnia and Hercegovina. A Tradition Betrayed (op. cit.), 186-187.
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA