RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
SEDAMNAESTA I DVADESETA SJEDNICACKSKBiH I DISKUSIJE O NACIONALNOM PITANJU<br />
Kako bi argumentirao tu svoju tezu, Ćimić prezentira neke rezultate svojih<br />
istraživanja provođenih u Hercegovini. Prema njegovim istraživanjima,<br />
stanovništvo Hercegovine, s obzirom na svoje konfesionalno porijeklo, grupira<br />
se ovako:<br />
“1. Pravoslavni – religiozni: oni se svi osjećaju Srbima; pravoslavni ateisti<br />
su jugosloveni. Bilo bi simplifikacija ako bismo iz ovog <strong>za</strong>ključili da atei<strong>za</strong>cija<br />
automatski nosi prevladavanje nacionalnog, iako se ne može poreći izvjesna<br />
korelacija. u analizi se ispostavilo da se ateisti, koji se u ovoj skupini osjećaju<br />
jugosloveni, dijele, s obzirom na motive, u dvije kategorije: a) jedni – koji su<br />
stvarno prevladali nacionalno, u revoluciji, ili čak prije, odnosno poslije nje;<br />
b) drugi, čiji broj nije <strong>za</strong> potcjenjivanje, koji stavljaju znak jednakosti između<br />
srpstva i jugoslovenstva.<br />
2. Katolici – religiozni: oni se svi osjećaju Hrvatima; katolici – ateisti:<br />
jugosloveni. Nije potrebno naglašavati da se u ovoj skupini jugoslovenstvo<br />
uglavnom, bar na ispitivanom području – doživljava kao srpski unitari<strong>za</strong>m,<br />
kao napuštanje interesa vlastite nacije.<br />
3. Muslimani – religiozni: svi se osjećaju kao pripadnici muslimanske<br />
kulturno-etničke grupe; Obim participacije u srpskoj nacionalnosti više je<br />
možda podatak o položaju Srba nego o položaju Muslimana, čime se dijelom<br />
može objasniti mali obim participacije u hrvatskoj nacionalnosti. Kako<br />
objasniti primjetno veliku participaciju Muslimana – ateista u jugoslovenstvu?<br />
<strong>za</strong> Muslimane je, u znatnoj većini, jugoslovenstvo sinonim <strong>za</strong> nacionalnu neopredijeljenost.<br />
jer, biti opredijeljen <strong>za</strong> jednu od nacionalnosti značilo je u<br />
dramatičnim trenucima biti izložen pritisku s jedne ili s druge strane. Biti,<br />
pak, neopredijeljen znači <strong>za</strong>držati mogućnost da se opredijeliš <strong>za</strong> ono što<br />
će ti donijeti manje neizvjesnosti. Činjenica je da Muslimani ne prihvaćaju<br />
objeručke jugoslovenstvo bilo kao nacionalni, anacionalni ili nadnacionalni<br />
kvalitet, nego, najčešće, kao jedino svoje (realno) ishodište. u mjeri u kojoj<br />
se inauguriše praksa opredjeljivanja Muslimana, kao pripadnika kulturnoetničke,<br />
odnosno nacionalne grupacije, u toj mjeri se smanjuje opredjeljenje<br />
Muslimana <strong>za</strong> jugoslovenstvo. Ovim hoću da naglasim da je iluzija misliti<br />
da su Muslimani po svojoj antropološko-psihičkoj strukturi više od drugih<br />
naklonjeni jugoslovenstvu.”<br />
Ćimić se u nastavku <strong>za</strong>ložio <strong>za</strong> kritičko preispitivanje teze po kojoj se<br />
nacije ne mogu stvarati u uslovima socijalizma. Ključno pitanje o kojemu je<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 277
Change language