RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
SEDAMNAESTA I DVADESETA SJEDNICACKSKBiH I DISKUSIJE O NACIONALNOM PITANJU<br />
bilo i danas svojih recidiva imaju i vjerovatno ta omladina bi se htjela da se digne<br />
iznad tih pojava i s njima treba, po mom mišljenju diskutovati, razgovarati<br />
i vjerovati tok jugoslovenskog avangardizma u smislu nacionalnog opredjeljenja.<br />
Vjerovatno ne bi bilo kod nje. Međutim, šta ima, ima kod omladine nešto<br />
što u njenom i njenom vjerovatno idejnom i ideološkom pogledu postaje jedan<br />
od važnih elemenata, a to je ono što se stvara danas u cijelom svijetu, približavaju<br />
se narodi, približavaju se kulture, kulture postaju međusobno pove<strong>za</strong>ne i<br />
ljudi postaju pomalo i ne samo građani svoje Republike, svoje nacije, postaju<br />
ponovo i građani svijeta i to tako da kažem izrazite nacionalističke osnove <strong>za</strong><br />
šta kod njih nema. Prema tome ta stvar ne bi smjela da negira postojanje nacija<br />
postojanje nacionalnih osjećanja, nacionalne kulture, itd.” to je bila ključna<br />
Humina poruka: priznati nacionalni identitet Muslimanima, ali istodobno<br />
jačati integrativne procese u jugoslaviji i promovirati nadnacionalni osjećaj.<br />
Na kraju je Humo predložio da se još jedanput o ovim pitanjima raspravlja<br />
kako bi se došlo do što jasnijih rješenja u odnosu prema međunacionalnim i<br />
međurepubličkim odnosima.<br />
Slijedeći diskutant je bio Esad Ćimić. On se <strong>za</strong>lagao <strong>za</strong> naučni pristup<br />
problemima nacije i međunacionalnih odnosa. tvrdio je kako “naučna istina<br />
treba da se objelodani onda kad se smatra da neće proizvesti suprotne efekte u<br />
humani<strong>za</strong>ciji društva. to <strong>za</strong>cijelo nije taktiziranje prema istini, nego taktiziranje<br />
u službi istine. Brinuti o realnoj društvenoj situaciji znači podrazumijevati<br />
da se strategija ne može sama ostvariti, bez taktike kao svog posrednika. u<br />
tom domenu valja se othrvati, između ostalih, dvjema tendencijama: koncepciji<br />
tzv. apriorne istine i koncepciji tzv. konstelacione istine. Prva je robovanje<br />
unaprijed postavljenoj tezi <strong>za</strong> koju se adaptira naučni aparat, kojim je treba po<br />
svaku cijenu <strong>za</strong>snovati i odbraniti, što je vid sterilne spekulativnosti; druga je<br />
stavljanje politike u isključivu <strong>za</strong>visnost od prilika, konstelacija, što je vid lošeg<br />
političkog pragmatizma”.<br />
u nastavku je Ćimić diskutirao o odnosu nacionalizma i socijalnih odnosa.<br />
“Današnji nacionalizmi u našem društvu imaju izrazit karakter socijalnih<br />
sukoba. ako je potreba nacionalne jednakosti isplutala na društvenu površinu<br />
bez vještačkog podgrijavanja, dakle, kao stvarni problem, onda je to upozorenje<br />
da nije nešto uredu sa slobodom ličnosti. jer, ako je slobodna ličnost<br />
slobodan je i narod, a ako je pak slobodan narod ličnost ne mora biti slobodna.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 275
Change language