RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
SEDAMNAESTA I DVADESETA SJEDNICACKSKBiH I DISKUSIJE O NACIONALNOM PITANJU<br />
obezbjeđivala i namjenska finansijska podrška, to jest ukoliko bi se međurepublička<br />
kulturna i prosvjetna saradnja posmatrala kao redovni dio djelatnosti<br />
svake kulturne i prosvjetne organi<strong>za</strong>cije i ustanove.”<br />
Važna je bila diskusija avde Hume, koji je svoje izlaganje usmjerio najprije<br />
na neka teorijska pitanja, a potom iznio nekoliko smjernica <strong>za</strong> razvoj i poboljšanje<br />
međunacionalnih odnosa i međurepubličke saradnje. On je pošao od<br />
teze kako marksistička teorija o pitanju nacionalnih odnosa nije dala definitivna<br />
rješenja, nego se “marksistički teoretski pristup <strong>nacionalnom</strong> pitanju neprestano<br />
u razvoju društva razotkriva, dopunjuje i razrađuje”. Humo prihvata<br />
lenjinovu postavku iz njegove diskusije sa austro-marksistima, prema kome<br />
je nacionalno pitanje “u suštini ekonomsko pitanje, u suštini političko pitanje,<br />
a ne kulturno pitanje. Prema tome, kad diskutujemo o <strong>nacionalnom</strong> pitanju,<br />
ne samo da polazimo od postavke da se ono sa razvojem društva i društvenih<br />
odnosa mijenja, nego istovremeno da je ono uključeno u razvoj ekonomskih<br />
odnosa i ekonomskih struktura kroz koje pojedina društva prolaze”. Suština<br />
ovog Huminog pristupa je nastojanje da se na problem nacionalnih odnosa<br />
ne gleda isključivo kao na političko pitanje, nego kao kompleks političkih i<br />
ekonomskih odnosa. “Prema tome, moje je mišljenje da se mi moramo na<br />
startu – u početku obračunati sa svim nedijalektičkim prilazima tome pitanju.<br />
jer, ako to ne napravimo, onda po mom mišljenju mi ćemo dopustiti jedan<br />
stihijni proces. Nama je kao komunistima i kao Savezu komunista očevidno, u<br />
posljednje vrijeme, jasno da je određena stihija dovukla do problema u međunacionalnim<br />
pitanjima, iako principijelno naš prilaz, naša postavka bila je tu<br />
potpuno jasna. Prema tome, moramo tu imati potpuno čist, jasan prilaz, čist i<br />
jasan stav po pitanju međunacionalnih i međurepubličkih odnosa”.<br />
Humo je pošao od lenjinova stava, koji je pisao “da ništa toliko ne <strong>za</strong>država<br />
razvitak i učvršćenje proleterske klasne solidarnosti koliko nacionalna<br />
nepravda i ni na što nisu tako osjetljivi uvrijeđeni pripadnici nacije kao na<br />
osjećanje jednakosti i na narušavanje te jednakosti makar čak i iz nemarnosti,<br />
makar čak i u obliku šale na narušavanje jednakosti od strane svojih drugova<br />
proletera”. Humo je time nastojao ka<strong>za</strong>ti kako se prema <strong>nacionalnom</strong> pitanju<br />
ni u jednom trenutku ne treba prilaziti formalno. “ja sam ovo citirao iz prostog<br />
razloga da mi <strong>nacionalnom</strong> pitanju ne možemo preći samo sa teoretskog<br />
stanovišta niti sa stanovišta određenih rješenja i stavova nego moramo naci-<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 269
Change language