RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
266<br />
Husnija Kamberović, priređivač<br />
osnovno obilježje odnosa naroda i narodnosti u jugoslaviji uopšte – ravnopravnost<br />
i bratstvo. takve pretenzije odlučno su negirali komunisti i ostali<br />
radni ljudi i u Bosni i Hercegovini i u drugim republikama. Njihovi usamljeni<br />
nosioci doživjeli su potpun poraz. <strong>za</strong> nas je to, ipak, neko iskustvo i – mada<br />
podliježem grešci da sam <strong>za</strong>počnem od negativnih imenovanja – na toj osnovi<br />
možemo pouzdanije ocijeniti ne samo neke dalje takve slučajeve, makar manje<br />
eksplicitne, nego i trezvenije pogledati prirodu samog kulturnog života u<br />
Bosni i Hercegovini.”<br />
Bogićević ukazuje na sliku koju su neki mediji iz susjedstva gradili o Bosni<br />
i Hercegovini kao prostoru gdje se “prelamaju promašene ljudske sudbine<br />
(sjetimo se ponovo drastičnog primjera filma “Devalvacije jednog osmijeha”)<br />
ili u kojoj se nastavlja feudalni, romantičarski prizemni folklor (sjetimo se<br />
pojedinih televizijskih emisija koje pokazuju samo igre s tepsijama, pijačne<br />
rustikalije itd.).” Nasuptor takvoj slici, u Bosni i Hercegovini se, prema Bogićevićevom<br />
mišljenju, postižu velika dostignuća u oblasti literature, likovne<br />
umjetnosti, filma, pozorišta i tako dalje. “Sve manje smo u situaciji da<br />
se nemoćno vajkamo zbog podcjenjivanja ili prećutkivanja a da nismo sami<br />
dovoljno uvjereni u stvarne vrijednosti vlastitog stvaranja. Rezultati kulture<br />
ovdje su sada očigledni i oni silinom svoje dublje prisutnosti, neminovno<br />
bivaju objelodanjeni. što ponekad još uvijek ima izvjesnih nesporazuma pri<br />
tome, to su više recidivi ranije spomenute situacije, pri čemu ima i vlastite<br />
sačuvane preosjetljivosti, a i uzdržanosti drugih kao naslijeđa ranije apriorne<br />
gotovo sumnje u veće mogućnosti kulturnog fenomena u Bosni i Hercegovini.<br />
Svježiji takav primjer je slučaj izvanredne izložbe mladih slikara i grafičara iz<br />
Bosne i Hercegovine, koja, odlično prihvaćena u Modernoj galeriji u Beogradu,<br />
gotovo nije ni registrovana na stupcima beogradske štampe (što je ovdje,<br />
u nekim krugovima, protumačeno i kao bojkot ili ugrožen prestiž), pa je tek<br />
poslije naknadne intervencije – makar i postfestum – obilježena jedino u listu<br />
Politika”.<br />
usmjeravajući diskusiju na polje kulture Bogićević je želio poka<strong>za</strong>ti izvornost<br />
i značaj kulturnog stvaralaštva u Bosni i Hercegovini. to je ključna tačka<br />
u njegovom izlaganju koja je otvarala vrata i <strong>za</strong> nacionalnu afirmaciju, mada<br />
je to rađeno najprije ukazivanjem na specifičnosti kulturnog identiteta Bosne<br />
i Hercegovine. “to stvaranje, koje čine autori svih naroda što ovdje žive –<br />
Srbi, Muslimani i Hrvati – prije svega je ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> ovo podneblje, njegovim<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language