RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
264<br />
Husnija Kamberović, priređivač<br />
Federacija nije samo u licu državnih organa, ona je <strong>za</strong>stupljena u cjelokupnoj<br />
strukturi našeg društva. to obavezuje sve društveno-političke i druge faktore<br />
da doprinesu kreiranju politike Federacije na demokratskoj osnovi, u obezbjeđivanju<br />
<strong>za</strong>jedničkih interesa svih dijelova cjeline <strong>za</strong>jednice. Federacija je<br />
slobodno udružena <strong>za</strong>jednica republika i naroda jugoslavije, svi smo jednako<br />
dužni da je unapređujemo svojim radom, i ravnopravnom svestranom saradnjom.<br />
Od organizovanosti republika, <strong>za</strong>visi i rad Federacije i njenih organa<br />
i svi na sebe treba da preuzmemo punu odgovornost <strong>za</strong> funkciju Federacije.<br />
u razvoju samoupravnog društva, kad republike i opštine, kao i radne<br />
organi<strong>za</strong>cije imaju sve više samostalnosti u radu, kada jugoslovenska federacija<br />
postaje sve više slobodna asocijacija radnih ljudi, republika naroda i narodnosti<br />
i time postaje sve jača – ima međutim, i tendencija, koje vode dezintegraciji<br />
kao krajnosti, koja je suprotna smislu samoupravljačkog socijalizma.<br />
jačanje Federacije, kada je to ustavom utvrđeno, moguće je samo demokratskim<br />
putem, putem saradnje republika. a na tom planu nismo dovoljno<br />
ni mi učinili, pa se u tom pogledu moramo postaviti u aktivniji odnos, iznalazeći<br />
adekvatnije metode, koje odgovaraju savremenim uslovima. Sva rukovodstva<br />
naših društveno-političkih organi<strong>za</strong>cija i predstavničkih tijela morala<br />
bi u ovom radu sistematski i kao trajan <strong>za</strong>datak razmotriti saradnju sa svim<br />
republikama, kao i odnose sa Federacijom.<br />
u daljnjem razvoju našeg društva ta praksa saradnje morala bi biti sve<br />
prisutnija, intenzivnija i u svim oblastima života, pa bi i naš Centralni komitet<br />
trebao u tom smislu da bude inicijator novih akcija saradnje”.<br />
Poslije Mesihovića diskutirao je Miodrag Bogićević. On je pošao od teze<br />
kako o međunacionalnim odnosima ne treba razgovarati “u granicama takozvanih<br />
incidentarnih pojava” nego u kontekstu “ravnopravnosti i bratstva naroda<br />
u jedinstvenoj socijalističkoj <strong>za</strong>jednici (...) Čini se, međutim, da u praksi<br />
i samo spominjanje međunacionalnih odnosa često dobija valer problema u<br />
odnosima među narodima, pojava koje nisu u skladu sa proklamovanim načelima,<br />
umjesto da pretpostavlja prije svega produbljivanje tih načela u praksi<br />
cjelokupnog društva, njihovu afirmaciju kritikom i idejnom akcijom protiv<br />
deformacija koje se u pojedinim sredinama više ili manje ispoljavaju.”<br />
On je naglasio kako je istina da u međunacionalnim odnosima “ima i problema<br />
koji su proizvod neshvatanja, neznanja, pa čak i teorijske ili termino-<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language