RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

More documents

Recommendations

Info

254 Husnija Kamberović, priređivač – DISKuSIjE – Prvi diskutant je bio Džemal Bijedić, tadašnji predsjednik Skupštine SR Bosne i Hercegovine. On je kazao: “Osvrnuću se na neke praktične momente i sfere naših međunacionalnih odnosa. Neke teoretske stavove o tom pitanju bilo bi, smatram, suvišno ovdje iznositi, pošto su teoretska pitanja i idejno-politički stavovi o nacionalnom pitanju u principu već davno u marksističkoj teoriji raspravljeni, a u Programu Saveza komunista jugoslavije jasno i određeno formulisani. Po pravilu se o međunacionalnim odnosima raspravlja više nego obično onda kada se ti odnosi zaoštravaju i kada postoje neke protivrječnosti u razvoju ili disproporcije bilo koje vrste među narodima koji zajedno žive. Međutim, mi komunisti svjesni toga šta može da znači pogrešno tretiranje ovih pitanja postavljamo ih i onda kada se ona ne javljaju u svom akutnom vidu, što je vrlo pozitivno i što predstavlja važnu preventivnu mjeru u sprečavanju međunacionalnih nesporazuma koji se najčešće manifestuju u nerazumijevanju, netrpeljivosti a moguće su i teže posljedice. Pretpostavljajući da su nam sasvim dovoljno izraženi teoretski stavovi o nacionalnom pitanju osvrnuću se na neke praktične aspekte tog pitanja, pod tim podrazumijevajući načine sprovođenja tih teoretskih stavova u našem svakodnevnom životu. Odnosi među narodima i narodnostima nisu niti smiju biti jednom za svagda utvrđena šema. to je život koji se svakodnevno razvija. Svakodnevno ljudi, grupe ljudi, pa prema tome i nacije i narodnosti, stupaju u kontakte jedni s drugima. to naročito važi za nacionalno heterogene sredine kao što je naša šira i uža zajednica. Svaki dan među njima iskrsava, što je nužno, poneko malo ili veliko pitanje koje najčešće nije teoretskog ili principijelnog karaktera ali koje traži dosljedno rješavanje u praksi. Otuda proizilazi potreba da se sa teoretskim shvatanjima o svemu bitnom, a o nacionalnom pitanju pogotovo, izlazi u javni život i svakodnevnu praksu, političku, ekonomsku i kulturnu. Iz svakodnevne prakse proističu sva pitanja pa i međunacionalna. Prema tome, ona se u praksi jedino mogu i rješavati. Otuda imperativ i za nas komuniste za svakodnevnom praktičnom dosljednošću kako u teoriji tako i u svakodnevnoj praktičnoj borbi za pravilne i humane odnose među ljudima. RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
SEDAMNAESTA I DVADESETA SJEDNICACKSKBiH I DISKUSIJE O NACIONALNOM PITANJU Isprepletenost međunacionalnih odnosa kod nas u Republici zahtijeva jako delikatan prilaz svim pitanjima koja zadiru u ove odnose ili proizilaze iz njih. Osobito u ovom stadiju našeg razvitka moramo biti vrlo objektivni i odgovorni u analizi i rješavanju ovih pitanja a odmah da kažem zbog čega. Od VIII kongresa 6 i IV plenuma 7 i sa reformom mi smo otvorili vrlo značajne procese u našem privrednom, društvenom i političkom životu. Ovi procesi znače jednu nužnu etapu u našem razvitku. Oni su po svojoj prirodi duboki i izbacuju na površinu mnoga pitanja i probleme koji zahtijevaju efikasnu i brzu akciju u cilju njihovog razrješavanja. Međutim, na ove sve probleme treba da gledamo kao na probleme nastale u procesu rasta i borbe za bolje privređivanje, ekonomisanje i poslovanje, za humanije odnose među radnim ljudima, za svestraniji razvitak samoupravljačke prakse, jednom riječju borbe za progres, a ne kao na krizu našeg sistema, kako to pokušavaju da prikažu naši neprijatelji i razni protivnici bilo u zemlji bilo u inostranstvu. Ovo ističem naročito zbog toga što u posljednje vrijeme neprijatelj u svojoj propagandi koristi ove naše teškoće rasta i pokušava da posije sumnju među naše radne ljude u njihove dosadašnje uspjehe, a među naše narode sumnju u njihove zdrave odnose i ravnopravnost. to naročito može da ima svog negativnog odraza za Bosnu i Hercegovinu, zbog njene nacionalne raznolikosti, ako ne budemo budni i efikasni u suzbijanju takve propagande i djelatnosti. Čini mi se da nema potrebe ovdje nabrajati sve naše uspjehe koji su jako evidentni na svim poljima u posljeratnom razvitku Bosne i Hercegovine, a naročito na one uspjehe koji su postignuti na planu bratstva i jedinstva naroda Bosne i Hercegovine. ja ću radije ukazati na neprijateljsku akciju kao i na njene izvore. Najvažnije je ovdje napomenuti da su argumenti sa kojima nastupa neprijatelj, bilo iznutra bilo iz vana lažni. u nedostatku stvarnih argumenata 6 Osmi kongres SKj održan je u Beogradu od 7. do 13. decembra 1964. godine. Na ovom kongresu su prvi put poslije Drugog svjetskog rata temeljitije razmatrana pitanja međunacionalnih odnosa u jugoslaviji. u Rezoluciji Kongresa odbačene su ideje o stvaranju jedne jedinstvene jugoslavenske nacije, čime je otvorena mogućnost priznanja dotad nepriznatih nacionalnih identiteta. 7 Na IV plenumu CKSKj 1. jula 1966. na Brionima smijenjeni su aleksandar Ranković, potpredsjendik jugoslavije, i Svetislav Stefanović, savezni sekretar za unutrašnje poslove. Ovaj je plenum označio otvaranje procesa demokratizacije jugoslavenskoga društva. RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 255
Page 1 and 2:
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU B
Page 3:
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU B
Page 6 and 7:
6 Sadržaj • admir Mulaosmanović
Page 8 and 9:
8 Husnija Kamberović • Predgovor
Page 10 and 11:
10 Husnija Kamberović lozi, 1968,
Page 12 and 13:
12 Husnija Kamberović je donekle d
Page 14 and 15:
elita na oblikovanje i priznavanje
Page 16 and 17:
16 Hannes Grandits Drugog svjetskog
Page 18 and 19:
Rješavanju nacionalnog pitanja, br
Page 20 and 21:
20 Hannes Grandits Do sada su rijet
Page 22 and 23:
tematika ‘potrošačkog obrata’
Page 24 and 25:
(filijale jednog većeg preduzeća)
Page 26 and 27:
vremenu direktno ili indirektno ukl
Page 28 and 29:
28 Hannes Grandits nih brakova međ
Page 30 and 31:
je ponekad biti relativno pesimisti
Page 32 and 33:
32 Hannes Grandits ne i zbog raznih
Page 34 and 35:
svaki pojedinac ima pravo da se osj
Page 36 and 37:
nositelja društveno-političkih or
Page 38 and 39:
8. Donia, Robert j., john V. a. Fin
Page 40 and 41:
Stalne promjene onemogućavale su s
Page 42 and 43:
dine). Krleža je koncipirao i vrlo
Page 44 and 45:
stički poredak”, a druga, tzv.
Page 46 and 47:
46 Ivo Goldstein jezicima svih naro
Page 48 and 49:
Novi polet liberalno-demokratskih s
Page 50 and 51:
50 Ivo Goldstein da bi 1968. bila i
Page 52 and 53:
proljeću javljalo samo sporadično
Page 54 and 55:
Isticalo se i da je autoindustrija,
Page 56 and 57:
56 Ivo Goldstein Priličan broj lju
Page 58 and 59:
24. B. Bijelić, Studentski pokret
Page 60 and 61:
60 Husnija Kamberović Dalji korak
Page 62 and 63:
62 Husnija Kamberović litičke i k
Page 64 and 65:
ne kao do sada”. Mijatović zaklj
Page 66 and 67:
Na sjednici Komisije za idejno-poli
Page 68 and 69:
68 Husnija Kamberović vom mišljen
Page 70 and 71:
70 Husnija Kamberović vija rasprav
Page 72 and 73:
72 Husnija Kamberović “Osećanje
Page 74 and 75:
74 Husnija Kamberović preporučeno
Page 76 and 77:
76 Husnija Kamberović S druge stra
Page 78 and 79:
će i u narednom razdoblju Islamska
Page 80 and 81:
srpske ili hrvatske nacije i prizna
Page 83 and 84:
Šaćir Filandra CRNOGORSKI BOŠNJA
Page 85 and 86:
CRNOGORSKI BOŠNJACI I RENOMINACIJA
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95:
Page 98 and 99:
sebna republika, bio je još jedan
Page 100 and 101:
100 Iva Lučić Iz stenograma disku
Page 102 and 103:
102 Iva Lučić nošću Republike B
Page 104 and 105:
104 Iva Lučić Ovakav marginalni z
Page 106 and 107:
106 Iva Lučić povezanost s afirma
Page 108 and 109:
gačijem republičkom i nacionalnom
Page 110 and 111:
ce, već konkretnim političkim dop
Page 112 and 113:
za razliku od službenih dokumenata
Page 114 and 115:
za otkrivanje tih aspekata novi izv
Page 117 and 118:
Xavier Bougarel OD “MUSLIMANA”
Page 119 and 120:
OD “MUSLIMANA” DO “BOŠNJAKA
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135:
Page 138 and 139:
138 Admir Mulaosmanović Bošnjacim
Page 140 and 141:
140 Admir Mulaosmanović drugima ka
Page 142 and 143:
142 Admir Mulaosmanović kolektivno
Page 144 and 145:
144 Admir Mulaosmanović preispitiv
Page 146 and 147:
onalnoj homogenizaciji Bošnjaka u
Page 148 and 149:
Krajini vrlo intenzivno), velikokla
Page 150 and 151:
u tešnju 23. septembra 1990. godin
Page 152 and 153:
• Boneta, ž. Banovac, B. 2007:
Page 154 and 155:
ska obilježja nacije (jezik, histo
Page 156 and 157:
paju, uzajamno jačaju u cilju mobi
Page 158 and 159:
antisekularistička teorija ukazuje
Page 160 and 161:
160 Dženita Sarač ligijsku svijes
Page 162 and 163:
eligijskog i u religijskom dio naci
Page 164 and 165:
stojanje posebne makedonske nacije
Page 166 and 167:
166 Dženita Sarač Vlast je budno
Page 168 and 169:
Prema ovom principu osoba se već r
Page 170 and 171:
ljati osnov države i političke za
Page 172 and 173:
172 Dženita Sarač u sve tri vjers
Page 174 and 175:
Organiziranje Islamske zajednice u
Page 176 and 177:
lista “Preporoda” nije “Parer
Page 178 and 179:
porod” nije trebao ulaziti u tu p
Page 180 and 181:
objekata. Vlast nije blagonaklono g
Page 182 and 183:
182 Dženita Sarač prelazi vjerske
Page 184 and 185:
18. Ismet Osmanović, Politika drž
Page 186 and 187:
zbijanje običnog naroda u nacional
Page 188 and 189:
188 Sabina Veladžić znutošću”
Page 190 and 191:
190 Sabina Veladžić Muslimani Bos
Page 192 and 193:
i definiranje nacionalnog jezika i
Page 194 and 195:
prakticiranju islama, koji je srž
Page 196 and 197:
u narednim člancima srpska naciona
Page 198 and 199:
drasude, 34 predstavnici vjerske in
Page 200 and 201:
stavljaju zadaci kao što je rehabi
Page 202 and 203:
202 Sabina Veladžić Koliko god
Page 204 and 205: Naučno-kulturna inteligencija, za
Page 206 and 207: kulture sjećanja na orvelovski na
Page 208 and 209: suprotstavljeni nacionalni koncepti
Page 210 and 211: subjektiviteta, onemogućavanog od
Page 212 and 213: da samo nacionalne političke opcij
Page 214 and 215: 214 Sabina Veladžić objeđujućim
Page 216 and 217: • Hadžem Hajdarević, “Dženaz
Page 219 and 220: Dino Abazović BOSANSKOHERCEGOVAČK
Page 221 and 222: BOSANSKOHERCEGOVAČKI MUSLIMANI NA
Page 239: BOSANSKOHERCEGOVAČKI MUSLIMANI NA
Page 242 and 243: 242 Husnija Kamberović, priređiva
Page 297 and 298: BILJEŠKE O AUTORIMA PRILOGA • Di
show all

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?