RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

More documents

Recommendations

Info

252 Husnija Kamberović, priređivač pripremljenog za ovu sjednicu. On je ukazao na pojave nacionalizma i na diskusije koje se o tome vode među komunistima. “Neki pojedinci, suočeni sa nacionalističkim pojavama, ocjenjuju da je nacionalizam u porastu i jačanju. Drugi, pak, smatraju da je nepotrebno isticati i pokretati razrješavanje ovih problema i tvrde kako sami komunisti i partijska rukovodstva prenaglašavaju problem, misleći, pritom, da je najbolje ova “delikatna” pitanja zaobilaziti i ne dopustiti da se o tome mnogo piše i govori”. albahari porast nacionalizma tumači demokratizacijom društva, te “naročito društvenom atmosferom poslije Četvrtog plenuma CK SKj, koja je doprinijela ne samo borbi protiv birokratsko-nacionalističkih shvatanja u Savezu komunista, nego je istovremeno dala i mogućnost da se pritajene nacionalističke snage ispolje”. albahari je dalje govorio o različitom poimanju međurepubličkih odnosa, fokusirajući se na odnos republike prema federaciji. On smatra kako debate o tim odnosima, kao i debate o razvoju pojedinih regija u Bosni i Hercegovini, imaju odraza na međunacionalne odnose (pojave lokalizama i partikularizma i slično). Skreće pažnju na rezultate istraživanja ekonomskih stručnjaka koji upozoravaju da u razdoblju od kraja Drugog svjetskog rata ne samo da nije obezbijeđen brži razvoj nerazvijenih u odnosu na razvijene republike i krajeve “nego da se zaostajanje nerazvijenih još više povećava”. ukazuje da je bilo i propusta u tretmanu pružanja pomoći nerazvijenim, što se posebno odrazilo na Bosnu i Hercegovinu od 1956. godine, zbog čega je BiH to pitanje, s punim pravom, pokrenula u okviru Federacije. to je i dalo određene rezultate izmjenama ustavnih nadležnosti Vijeća naroda. uz to, veli albahari, bilo je i nerazumijevanja o ravnopravnom statusu Bosne i Hercegovine u okviru jugoslavenske federacije, što se ispoljilo prilikom formiranja aNuBiH, tV studija i još nekih institucija nužnih za potpuniji razvoj Republike Bosne i Hercegovine. On je zatim govorio o problemima kako se tretira pitanje jezika u BiH, pitanje kulture u BiH i to sve u kontekstu nacionalne politike. tu se albahari malo duže zadržao na nekim člancima i esejima objavljivanim po časopisima u kojima se pokušavalo, po njegovoj ocjeni, “obezvrjeđivanje pozitivnog kulturnog nasljeđa pojedinih nacionalnosti u BiH, čime se, ustvari, žele prikazati prednosti i značaj kulturnog stvaralaštva jednog nasuprot drugog naroda (...). tako su se pojavili članci i eseji, koji su već pretrpjeli javnu osudu i kritiku, o tome da je kultura bosanskohercegovačkih Muslimana jedino autohtona i RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
SEDAMNAESTA I DVADESETA SJEDNICACKSKBiH I DISKUSIJE O NACIONALNOM PITANJU specifično bosanska, te prema tome da je ona jedina koja obilježava narodni duh i da ga kvalifikovano reprezentuje”. albahari je sigurno mislio na esej Bosanski duh u književnosti – što je to?, koji je objavio Muhamed Filipović malo prije toga i koji je okarakteriziran kao nacionalistički esej. albahari se u uvodnoj riječi osvrnuo i na pojavu jugoslavenstva. On kaže da jedni pod tim podrazumijevaju produkte socijalističkog društva s ciljem afirmiranja saradnje i povezivanja ljudi “na osnovama samoupravljanja”, drugi u njemu vide samo izraz zajedničkog državnog života, a svako davanje nacionalnog ili nadnacionalnog karaktera jugoslavenstvu doživljavaju kao unitarizam, dok treći u jugoslavenstvu samo vide “izraz hegemonističkih tendencija u našem društvu koje, pod imenom jugoslovenstva, nameću pozicije i prednosti jednog naroda nad drugim i da je, kao takvo, i ostatak negativne prošlosti iz doba nenarodnih režima. u Bosni i Hercegovini često susrećemo i shvatanja jugoslovenstva kojima se želi prevazići složenost međunacionalnih odnosa u njoj, a posebno pitanje nacionalne određenosti Muslimana.” u Komisiji su smatrali pod pod jugoslavenstvom treba podrazumijevati “pripadnost socijalističkoj zajednici naroda jugoslavije, koje u suštini izražava osjećaj jugoslovenskog socijalističkog patriotizma (...) S tim u vezi potrebno je osuditi svako shvatanje jugoslovenstva kao nadnacionalne kategorije”. Na kraju je albahari naglasio kako je cilj ove analize samo da “ukaže na najaktuelnije probleme međunacionalnih i međurepubličkih odnosa” uz istodobno iskazivanje potrebe da se dalje istražuje problem kretanja u kulturi i utjecaj tih kretanja na međunacionalne odnose, utjecaj religije i vjerskih zajednica na međunacionalne odnose i tako dalje. Nakon ovih napomena uslijedila je diskusija. u nastavku objavljujemo prijepise stenograma diskusija, uz napomenu da diskusije nisu autorizirane, pa su zbog toga djelimično teško razumljive. RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 253
Page 1 and 2:
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU B
Page 3:
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU B
Page 6 and 7:
6 Sadržaj • admir Mulaosmanović
Page 8 and 9:
8 Husnija Kamberović • Predgovor
Page 10 and 11:
10 Husnija Kamberović lozi, 1968,
Page 12 and 13:
12 Husnija Kamberović je donekle d
Page 14 and 15:
elita na oblikovanje i priznavanje
Page 16 and 17:
16 Hannes Grandits Drugog svjetskog
Page 18 and 19:
Rješavanju nacionalnog pitanja, br
Page 20 and 21:
20 Hannes Grandits Do sada su rijet
Page 22 and 23:
tematika ‘potrošačkog obrata’
Page 24 and 25:
(filijale jednog većeg preduzeća)
Page 26 and 27:
vremenu direktno ili indirektno ukl
Page 28 and 29:
28 Hannes Grandits nih brakova međ
Page 30 and 31:
je ponekad biti relativno pesimisti
Page 32 and 33:
32 Hannes Grandits ne i zbog raznih
Page 34 and 35:
svaki pojedinac ima pravo da se osj
Page 36 and 37:
nositelja društveno-političkih or
Page 38 and 39:
8. Donia, Robert j., john V. a. Fin
Page 40 and 41:
Stalne promjene onemogućavale su s
Page 42 and 43:
dine). Krleža je koncipirao i vrlo
Page 44 and 45:
stički poredak”, a druga, tzv.
Page 46 and 47:
46 Ivo Goldstein jezicima svih naro
Page 48 and 49:
Novi polet liberalno-demokratskih s
Page 50 and 51:
50 Ivo Goldstein da bi 1968. bila i
Page 52 and 53:
proljeću javljalo samo sporadično
Page 54 and 55:
Isticalo se i da je autoindustrija,
Page 56 and 57:
56 Ivo Goldstein Priličan broj lju
Page 58 and 59:
24. B. Bijelić, Studentski pokret
Page 60 and 61:
60 Husnija Kamberović Dalji korak
Page 62 and 63:
62 Husnija Kamberović litičke i k
Page 64 and 65:
ne kao do sada”. Mijatović zaklj
Page 66 and 67:
Na sjednici Komisije za idejno-poli
Page 68 and 69:
68 Husnija Kamberović vom mišljen
Page 70 and 71:
70 Husnija Kamberović vija rasprav
Page 72 and 73:
72 Husnija Kamberović “Osećanje
Page 74 and 75:
74 Husnija Kamberović preporučeno
Page 76 and 77:
76 Husnija Kamberović S druge stra
Page 78 and 79:
će i u narednom razdoblju Islamska
Page 80 and 81:
srpske ili hrvatske nacije i prizna
Page 83 and 84:
Šaćir Filandra CRNOGORSKI BOŠNJA
Page 85 and 86:
CRNOGORSKI BOŠNJACI I RENOMINACIJA
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95:
Page 98 and 99:
sebna republika, bio je još jedan
Page 100 and 101:
100 Iva Lučić Iz stenograma disku
Page 102 and 103:
102 Iva Lučić nošću Republike B
Page 104 and 105:
104 Iva Lučić Ovakav marginalni z
Page 106 and 107:
106 Iva Lučić povezanost s afirma
Page 108 and 109:
gačijem republičkom i nacionalnom
Page 110 and 111:
ce, već konkretnim političkim dop
Page 112 and 113:
za razliku od službenih dokumenata
Page 114 and 115:
za otkrivanje tih aspekata novi izv
Page 117 and 118:
Xavier Bougarel OD “MUSLIMANA”
Page 119 and 120:
OD “MUSLIMANA” DO “BOŠNJAKA
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135:
Page 138 and 139:
138 Admir Mulaosmanović Bošnjacim
Page 140 and 141:
140 Admir Mulaosmanović drugima ka
Page 142 and 143:
142 Admir Mulaosmanović kolektivno
Page 144 and 145:
144 Admir Mulaosmanović preispitiv
Page 146 and 147:
onalnoj homogenizaciji Bošnjaka u
Page 148 and 149:
Krajini vrlo intenzivno), velikokla
Page 150 and 151:
u tešnju 23. septembra 1990. godin
Page 152 and 153:
• Boneta, ž. Banovac, B. 2007:
Page 154 and 155:
ska obilježja nacije (jezik, histo
Page 156 and 157:
paju, uzajamno jačaju u cilju mobi
Page 158 and 159:
antisekularistička teorija ukazuje
Page 160 and 161:
160 Dženita Sarač ligijsku svijes
Page 162 and 163:
eligijskog i u religijskom dio naci
Page 164 and 165:
stojanje posebne makedonske nacije
Page 166 and 167:
166 Dženita Sarač Vlast je budno
Page 168 and 169:
Prema ovom principu osoba se već r
Page 170 and 171:
ljati osnov države i političke za
Page 172 and 173:
172 Dženita Sarač u sve tri vjers
Page 174 and 175:
Organiziranje Islamske zajednice u
Page 176 and 177:
lista “Preporoda” nije “Parer
Page 178 and 179:
porod” nije trebao ulaziti u tu p
Page 180 and 181:
objekata. Vlast nije blagonaklono g
Page 182 and 183:
182 Dženita Sarač prelazi vjerske
Page 184 and 185:
18. Ismet Osmanović, Politika drž
Page 186 and 187:
zbijanje običnog naroda u nacional
Page 188 and 189:
188 Sabina Veladžić znutošću”
Page 190 and 191:
190 Sabina Veladžić Muslimani Bos
Page 192 and 193:
i definiranje nacionalnog jezika i
Page 194 and 195:
prakticiranju islama, koji je srž
Page 196 and 197:
u narednim člancima srpska naciona
Page 198 and 199:
drasude, 34 predstavnici vjerske in
Page 200 and 201:
stavljaju zadaci kao što je rehabi
Page 202 and 203: 202 Sabina Veladžić Koliko god
Page 204 and 205: Naučno-kulturna inteligencija, za
Page 206 and 207: kulture sjećanja na orvelovski na
Page 208 and 209: suprotstavljeni nacionalni koncepti
Page 210 and 211: subjektiviteta, onemogućavanog od
Page 212 and 213: da samo nacionalne političke opcij
Page 214 and 215: 214 Sabina Veladžić objeđujućim
Page 216 and 217: • Hadžem Hajdarević, “Dženaz
Page 219 and 220: Dino Abazović BOSANSKOHERCEGOVAČK
Page 221 and 222: BOSANSKOHERCEGOVAČKI MUSLIMANI NA
Page 239: BOSANSKOHERCEGOVAČKI MUSLIMANI NA
Page 242 and 243: 242 Husnija Kamberović, priređiva
Page 297 and 298: BILJEŠKE O AUTORIMA PRILOGA • Di
show all

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?