RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
252<br />
Husnija Kamberović, priređivač<br />
pripremljenog <strong>za</strong> ovu sjednicu. On je uka<strong>za</strong>o na pojave nacionalizma i na<br />
diskusije koje se o tome vode među komunistima. “Neki pojedinci, suočeni sa<br />
nacionalističkim pojavama, ocjenjuju da je nacionali<strong>za</strong>m u porastu i jačanju.<br />
Drugi, pak, smatraju da je nepotrebno isticati i pokretati razrješavanje ovih<br />
problema i tvrde kako sami komunisti i partijska rukovodstva prenaglašavaju<br />
problem, misleći, pritom, da je najbolje ova “delikatna” pitanja <strong>za</strong>obilaziti i ne<br />
dopustiti da se o tome mnogo piše i govori”. albahari porast nacionalizma tumači<br />
demokrati<strong>za</strong>cijom društva, te “naročito društvenom atmosferom poslije<br />
Četvrtog plenuma CK SKj, koja je doprinijela ne samo borbi protiv birokratsko-nacionalističkih<br />
shvatanja u Savezu komunista, nego je istovremeno dala<br />
i mogućnost da se pritajene nacionalističke snage ispolje”.<br />
albahari je dalje govorio o različitom poimanju međurepubličkih odnosa,<br />
fokusirajući se na odnos republike prema federaciji. On smatra kako debate o<br />
tim odnosima, kao i debate o razvoju pojedinih regija u Bosni i Hercegovini,<br />
imaju odra<strong>za</strong> na međunacionalne odnose (pojave lokali<strong>za</strong>ma i partikularizma<br />
i slično). Skreće pažnju na rezultate istraživanja ekonomskih stručnjaka koji<br />
upozoravaju da u razdoblju od kraja Drugog svjetskog rata ne samo da nije<br />
obezbijeđen brži razvoj nerazvijenih u odnosu na razvijene republike i krajeve<br />
“nego da se <strong>za</strong>ostajanje nerazvijenih još više povećava”. ukazuje da je bilo i<br />
propusta u tretmanu pružanja pomoći nerazvijenim, što se posebno odrazilo<br />
na Bosnu i Hercegovinu od 1956. godine, zbog čega je BiH to pitanje, s<br />
punim pravom, pokrenula u okviru Federacije. to je i dalo određene rezultate<br />
izmjenama ustavnih nadležnosti Vijeća naroda. uz to, veli albahari, bilo<br />
je i nerazumijevanja o ravnopravnom statusu Bosne i Hercegovine u okviru<br />
jugoslavenske federacije, što se ispoljilo prilikom formiranja aNuBiH, tV<br />
studija i još nekih institucija nužnih <strong>za</strong> potpuniji razvoj Republike Bosne i<br />
Hercegovine.<br />
On je <strong>za</strong>tim govorio o problemima kako se tretira pitanje jezika u BiH,<br />
pitanje kulture u BiH i to sve u kontekstu nacionalne politike. tu se albahari<br />
malo duže <strong>za</strong>držao na nekim člancima i esejima objavljivanim po časopisima<br />
u kojima se pokušavalo, po njegovoj ocjeni, “obezvrjeđivanje pozitivnog kulturnog<br />
nasljeđa pojedinih nacionalnosti u BiH, čime se, ustvari, žele prika<strong>za</strong>ti<br />
prednosti i značaj kulturnog stvaralaštva jednog nasuprot drugog naroda (...).<br />
tako su se pojavili članci i eseji, koji su već pretrpjeli javnu osudu i kritiku,<br />
o tome da je kultura bosanskohercegovačkih Muslimana jedino autohtona i<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language