RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

250
Husnija Kamberović, priređivač
rivanje jedinstvene, integrisane i sposobne privrede u cjelini i baza za prevazilaženje
autarhičnosti, primitivizma i subjektivizma u Republici”. Naglašava
se kako je normalno da postoje zasebni republički ekonomski interesi, ali je
opasno ako borba za republičke ekonomske interese poprimi nacionalističke
oblike. “Podsticanje procesa integracije u sopstvenoj Republici preduslov
je šireg međurepubličkog povezivanja”, ali se naglašava i nužnost skladnijeg
razvoja nerazvijenih područja, te posebno na “veću mobilizaciju sopstvenih
snaga razvoja. Prisutna shvatanja da se problemi razvoja rješavaju samo na
nivou Federacije, odvlačila su pažnju od sopstvenih mogućnosti i demobilisala
naše inicijative”. Stoga se ukazuje na potrebu podržavanja razvoja vlastite
proizvodnje, ali i podršku od strane razvijenijih dijelova zemlje, pri čemu se
ne misli samo na pomoć, nego i na otvaranja sistema kreditiranja, kako je
to zaključio Osmi kongres SKj. u tom smislu se konstatira kako i neki bosanskohercegovački
komunisti zaboravljaju da je u općem razvoju jugoslavije
Bosna i Hercegovina doživjela intenzivan razvoj i preporod.
Opća diskusija koja je vođena o međunacionalnim odnosima ocjenjuje
se pozitivnom, ali se ističe kako je i tu bilo nerazumijevanja među pojedinim
komunistima, koji su smatrali kako je “nacionalna struktura BiH jedan od
uzroka njenog relativnog zaostajanja u razvoju, da je njena “specifična težina”
u jugoslovenskom odmjeravanju usljed toga manja itd”. Iako se navodi kako
se za takvu ocjenu mogu pronaći neki argumenti, ipak bi njezino prihvatanje
značilo “da se svi drugi u tom jugoslovenskom odmjeravanju postavljaju nacionalistički,
da vrše pritisak snagom i brojem nacije, a ne snagom argumenata.
upravo najviše zbog toga su takva i slična tumačenja relativnog ekonomskog
zaostajanja BiH neprihvatljiva, a da ne govorimo o činjenicama nagomilanim
za onih 20 godina koji to tumačenje potpuno obaraju. Neki pojedinci u svom
nerazumijevanju polaze od jednostranih i u krajnjoj liniji šovinističkih postavki
da je Bosna i Hercegovina zapostavljena i drugačije tretirana zato što je
mnogonacionalna republika”. takvo gledanje i tumačenje se karakterizira neprihvatljivim.
“takvi pojedinci predstavljaju stvari i činjenice kao da je neko u
federaciji svjesno i namjerno Bosnu i Hercegovinu postavljao u neki podređen
položaj. Pri tome ne vide da je do ovakvih pojava dolazilo i radi administrativnog
prilaza i načina rješavanja ovih pitanja”.
u nastavku analize ukazuje se kako se kod dijela bosanskohercegovačkih
komunista osjeća defetističko mišljenje o tome da se ne vidi izlaz iz ekonom-
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA