RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
SEDAMNAESTA I DVADESETA SJEDNICACKSKBiH I DISKUSIJE O NACIONALNOM PITANJU<br />
hvatljiva, <strong>za</strong>pravo ona je iluzija, želja koja ne vodi računa o realnim odnosima.<br />
ali na avangardi<strong>za</strong>m mladih ljudi ni u ovom pogledu ne bi trebalo gledati kao<br />
na potpuno i bezuslovno negativnu pojavu. u srži tog avangardizma je jedna<br />
plemenita težnja – brže uklanjanje prepreka razvijanju bratstva-jedinstva, međunacionalnoj<br />
i međurepubličkoj saradnji; brže brisanje razlika i intenzivnije<br />
razvijanje kohezivnih elemenata našeg društva. Odbacujući avangardi<strong>za</strong>m<br />
kao način prevazilaženja postojećeg stanja morali bismo paziti da ne odbacimo<br />
i plemenite poticaje omladine, što znači da bismo morali uložiti napor<br />
da te poticaje usmjerimo kako treba, da poletu i entuzijazmu omladine damo<br />
realnu sadržinu i širok politički prostor <strong>za</strong> progresivno ispoljavanje”.<br />
tragajući <strong>za</strong> uzrocima tog “avangardizma omladine” u ovom se dokumentu<br />
kao izvor navodi škola, koja stvara uvjerenje kako je u oblasti međunacionalnih<br />
odnosa sve riješeno i kako se tu nema šta više diskutirati, ali i u<br />
pojavama nacionalizma i šovinizma “koje mladi ljudi vide i osjećaju, a protiv<br />
njih se SK ne bori ni dovoljno energično ni odgovarajućim sredstvima. <strong>za</strong>to,<br />
možda, progresivna omladina u jugoslovenstvu traži razrješenje dileme između<br />
onog što joj se govori i onog što u životnoj praksi vidi i osjeća”.<br />
Ipak, konstatira se kako je krajnji cilj politike mađunacionalnih odnosa<br />
ostvarivanje ravnopravnosti među narodima Bosne i Hercegovine, ali se<br />
tu postavlja pitanje: “da li problemima ostvarivanja ravnopravnosti prilaziti<br />
parcijalno, prema određenim regionima, na način kako je to postupljeno pri<br />
organizovanju savjetovanja u Mostaru, ili kompleksno <strong>za</strong> čitavu Republiku,<br />
kako je inače bila praksa SK do sada”.<br />
u nastavku analize posebno se osvrće na problem razvijanja međurepubličke<br />
saradnje u kontekstu međunacionalnih odnosa, jer ta saradnja afirmira<br />
povezivanje pojedinih naroda. ali, načini te saradnje nisu detaljno razrađeni,<br />
pa su se kao jedan od načina te saradnje pojavljivale i međusobne posjete “partijskih<br />
i državnih predstavnika”. “Iako su ovakvi kontakti vrlo korisni oni su<br />
kao praksa nedovoljni, uski, bez dovoljno akcionog programskog sadržaja, a<br />
trebalo bi ih osloboditi i nekih opterećenja, bespotrebne formalnosti i rezervi.”<br />
Naglašava se kako je na šestom plenumu CKSKBiH negativno ocijenjeno angažiranje<br />
bosanskohercegovačkih komunista u razvijanju saradnje sa komunistima<br />
iz drugih republika. Ističe se potreba intenziviranja te saradnje, posebno<br />
kroz međuopćinsku saradnju u graničnim krajevima, te posebno insistira na<br />
jačanju ekonomske saradnje jer se na taj način izgrađuju sredstva “<strong>za</strong> ostva-<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 249
Change language