RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
248<br />
Husnija Kamberović, priređivač<br />
vijati samo u punom priznavanju i posti<strong>za</strong>nju ravnopravnosti svih naroda koji<br />
žive na teritoriji Bosne i Hercegovine. ta ravnopravnost nasuprot jugoslovenstvu<br />
koja je niukom slučaju ne pretpostavlja, ne smije samo da se izražava u<br />
političkoj i kulturnoj ravnopravnosti, ona mora imati osnove i u materijalnim<br />
odnosima u ekonomski adekvatnom tretmanu svih naroda. Na tim osnovama<br />
svako jugoslovenstvo koje ne akceptira princip pune ravnopravnosti i samostalnosti<br />
svih naroda mora biti izraz nerealnog političkog ili reakcionarnog<br />
idejnog programa, prevaziđenog i odvojenog od društvenih kretanja”.<br />
u ovom se materijalu naglašava kako se ideja jugoslavenstva provlači i<br />
kroz paternali<strong>za</strong>m drugih prema Bosni i Hercegovini. Pri tome se misli na<br />
one koji nikako ne mogu da prihvate Bosnu i Hercegovinu kao historijsku<br />
činjenicu, pa “upotrebljavajući ideju jugoslovenstva teže da se nameću narodima<br />
Bosne i Hercegovine, da svojataju njihovu kulturu, da se o narodima<br />
BiH brinu itd”. takva paternalistička gledanja na BiH dovode do reakcije<br />
i podozrenja kod druga dva naroda u odnosu na onaj narod prema kome se<br />
iskazuju paternalističke i “<strong>za</strong>štitničke” namjere iz druge republike, kao što su<br />
poka<strong>za</strong>le rasprave oko Deklaracije i Prijedloga <strong>za</strong> razmišljanje u vezi sa jezičkom<br />
politikom.<br />
“Manifestacije paternalizma u neugodan položaj dovode Muslimane u<br />
BiH i omogućuju ostacima muslimanskog šovinizma da pokuša da se predstavi<br />
kao <strong>za</strong>štitnik nekakvih muslimanskih interesa”. Kao primjer navode se<br />
antologija pjesama koje su pripremane u Hrvatskoj i Srbiji, a koje su obuhvatale<br />
i bosanskohercegovačke Hrvate i bosanskohercegovačke Srbe, dok su se<br />
pjesnici Muslimani, kako bi ušli u antologije, morali izjašnjavati kao Srbi ili<br />
Hrvati, “a to je i<strong>za</strong>zivalo različite intimne i javne reakcije i uslovilo traženje<br />
načina da se takav odnos prevaziđe. Kao reakcija na to javlja se i u krugovima<br />
muslimanskih intelektualaca, pored ostalog i ideja jugoslovenstva u kojem bi<br />
se pomirile te suprotnosti i našao izlaz iz jedne neugodne situacije. No, nije<br />
samo to vid reakcije na to dušebrižništvo. Ono je stvorilo prostor i <strong>za</strong> iskrsavanje<br />
još ne ugašenih žarišta “bošnjaštva” kojima se nekada Srbima i Hrvatima<br />
negirala nacionalna posebnost”. u nastavku se poziva na jednu tV emisiju,<br />
koja je poka<strong>za</strong>la kako jedan dio omladine rješenje svojih dilema u vezi s nacionalnim<br />
pitanjem vidi u “prevazilaženju nacije”, odnosno u jugoslavenstvu.<br />
“takvo raspoloženje omladine mi često nazivamo avangardizmom u negativnom<br />
smislu i osuđujemo ga. Svaka nerealnost u ovoj oblasti odnosa je nepri-<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language