RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
SEDAMNAESTA I DVADESETA SJEDNICACKSKBiH I DISKUSIJE O NACIONALNOM PITANJU<br />
jezičke politike u Bosni i Hercegovini u vezi sa sprovođenjem principa ravnopravnosti<br />
naroda i njihovih prava na slobodan i svestran razvitak. Na sjednici<br />
su odbačeni stavovi iz Deklaracije i Predloga. Hamdija Pozderac je <strong>za</strong>stupao<br />
stav kako “u interesu obezbjeđivanja prava naroda Bosne i Hercegovine na<br />
nesmetan i slobodan razvitak – mora se stoga postaviti pitanje njihovih prava<br />
na slobodnu upotrebu jezičkih varijanti i pisama. Mora se postaviti pitanje<br />
Muslimana naše Republike, pitanje njihovog nacionalnog statusa, a otud – i<br />
priznavanja ove narodnosti kao odgovarajućeg faktora jezičke situacije u BiH<br />
/Pozderac, dr. tanović, ajanović/”. 5<br />
u ovom se materijalu posebna pažnja posvećuje diskusijama o autohtonom<br />
kulturnom stvaralaštvu bosanskohercegovačkih Muslimana, i to u kontekstu<br />
diskusija oko primata srpske ili hrvatske kulture, te muslimanskog kulturnog<br />
stvaralaštva kao jedinog autohtonog. “Svako špekulisanje sa prisvajanjem i<br />
isticanjem posebnosti pojedinih kultura nosi u sebi šovini<strong>za</strong>m i krije političke<br />
motive i<strong>za</strong> kojih stoji namjera razbijanja bratstva i jedinstva”. Ovakav partijski<br />
stav govori kako je afirmiranje pojedinih nacionalnih identiteta, pa time<br />
i Muslimana, teklo vrlo oprezno i kako se nije dopuštalo naglo afirmiranje<br />
svih segmenata tog identiteta. “Ne može se, naravno, negirati autohtonost<br />
kulture i kulturnog stvaralaštva bosansko-hercegovačkih Muslimana i njihov<br />
doprinos riznici kulture naših naroda, ali je nenaučno, i idejno i politički neprihvatljivo,<br />
dokazujući to, negirati autohtonost kulture i kulturnog stvaralaštva<br />
bosanskohercegovačkih Srba i Hrvata”. Komunisti najavljuju borbu protiv<br />
takvih pokušaja, a kao primjer negativnog shvatanja u sferi kulture i nacionalnih<br />
odnosa navodi se slučaj sa Filozofskog fakulteta, koji je jedno vrijeme bio<br />
okupirao bosanskohercegovačke komuniste, i o čemu je raspravljano čak i na<br />
Centralnom komitetu Save<strong>za</strong> komunista Bosne i Hercegovine.<br />
u ovom se materijalu dalje naglašava kako u mnogim partijskim organi<strong>za</strong>cijama<br />
u općinama, u okviru općinskih komiteta, od Osmog kongresa SKj<br />
i Četvrtog plenuma nije temeljito raspravljano o međunacionalnim odnosima,<br />
što se tumači kao komunistička slabost, a kao argumenti <strong>za</strong> izostanak takve<br />
rasprave često se navodi “nedostatak bilo kakvih ekscesa” u vezi s međunacionalnim<br />
odnosima, čime su izostanak rasprave pravdali komunisti iz općine<br />
5 aj, CKSKBiH, IKCKSKBiH, k.5/8, sjednica 15. 3. 1968, Sprovođenje <strong>za</strong>ključaka IK<br />
CKSKBiH o aktivnostima SK na nekim idejno-političkim pitanjima u oblasti lingvistike<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 245
Change language