19.06.2013 Views

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

BOSANSKOHERCEGOVAČKI MUSLIMANI NA POČETKU NOVOG MILENIJA: SOCIOLOŠKI POGLEDI<br />

i nacionalno samoopredijelili kao “Musliman/ka”. Ne postoje ni statistički<br />

značajne razlike u tradicionalnosti između žena i muškaraca; stanovnici vangradskih<br />

naselja su skloniji tradicionalizmu. tradicionalnost je izraženija kod<br />

ispitanika koji žive u Republici Srpskoj.<br />

Poznato je da društveni konflikti uvijek vode jačanju etnocentrizma. <strong>za</strong><br />

istraživanje socijalne distance među bosanskohercegovačkim muslimanima<br />

koristio sam skalu etničke distance i to kao indikaciju prihvaćanja Srba, Hrvata,<br />

Slovenaca i albanaca kao sugrađana, kolega na radnom mjestu, prijatelja<br />

i članova obitelji. u istraživanju mišljenja o tim narodima došao sam do podataka<br />

da prevladava pozitivan stav prema navedenim narodima, s tim da je<br />

nešto bolje mišljenje <strong>za</strong> Slovence, a <strong>za</strong> nijansu slabije <strong>za</strong> Srbe, od ostala dva<br />

naroda. albanci su manje poželjni u kategorijama prijateljstva i člana obitelji,<br />

a nakon njih Srbi. Dugogodišnja tradicija suživota ipak jeste pozitivan faktor<br />

koji utječe na smanjenje etnosocijalne distance.<br />

u ovom tekstu pokušali smo poka<strong>za</strong>ti, i u tome na osnovu empirijskih<br />

poka<strong>za</strong>telja poka<strong>za</strong>li, da procesi sekulari<strong>za</strong>cije, odnosno desekulari<strong>za</strong>cije, nemaju<br />

iste trendove i učinke na nivou društvenog i javnog života muslimana, i<br />

na nivou osobnog religijskog života pojedinaca, niti su im iste manifestacije.<br />

Nadalje, na nivou društvenog i javnog života muslimana, procesi desekulari<strong>za</strong>cije<br />

bili su izraženiji od procesa sekulari<strong>za</strong>cije, ali sve manje utječu na<br />

procese institucionalne diferencijacije religije unutar društvenog poretka.<br />

Na nivou osobnog religijskog života konfesionalnost se djelimično poklapa<br />

sa religioznošću, tako da izražena konfesionalna samoidentifikacija podrazumijeva<br />

izraženiju religijsku participaciju, ali ne i vjersku konzistentnost.<br />

Prednost bavljenja sociologijom, kako to navodi Peter Berger (2001) u<br />

svojim refleksijama na suvremeno stanje sa sociologijom religije danas, jeste<br />

u tome da sociologa jednako ispuni <strong>za</strong>dovoljstom situacija kada mu teorija<br />

bude argumentirano “oborena”, baš kao i kada bude potvrđena empirijskim<br />

dokazima.<br />

<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 237

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!