RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
234<br />
Dino Abazović<br />
nju osobne privrženosti religiji većinu ispitanika/ca mogli bi uvrstiti u tipove<br />
“običnih” i “uvjerenih” vjernika.<br />
to proizlazi iz slijedećih prikupljenih i analiziranih podataka – Istraživački<br />
podaci o religijskim vjerovanjima i doživljaju Božje prisutnosti pokazuju<br />
da veći broj ispitanika/ca izjavljuje da vjeruje u allaha (92,6 odsto) od broja<br />
onih koji su se samoodredili kao vjernici (82,6 odsto), ili onih koji su se izjasnili<br />
kao pripadnici Islamske <strong>za</strong>jednice (84,6 odsto). Postoje određena manja<br />
odstupanja u dosljednosti u vjerovanju (vjeruje u onostrani život, da postoji<br />
duša, šejtan, džinni, džehennem). Ipak, interesantno je primijetiti da na pitanje<br />
da li su odgajani u religijskom duhu unutar obitelji, 85,2 odsto odgovorilo<br />
je potvrdno a samo 36,5 odsto ih je odgovorilo da se smatraju religioznijim<br />
od svojih roditelja (radi se većinom o visokoobrazovanim ispitanicima/cama,<br />
koji žive u gradovima, <strong>za</strong>posleni su, često čitaju literaturu vjerskog sadržaja).<br />
uostalom, situacija je kao i u drugim zemljama (<strong>za</strong>padne) Evropi gdje, po<br />
Willaimeu, “...granice između nereligioznih i religioznih postaju nejasnije, ovi<br />
<strong>za</strong>dnji se sekulariziraju, dok se prvi oduhovljuju” (Willaime, 2007:98), tako i<br />
ovdje imamo trend da osobe koje se očituju kao religiozne bivaju nešto manje<br />
vjernici, dok su osobe koje izjavljuju da su “bez vjere” manje su ateisti nego<br />
prije.<br />
Međutim, treba naglasiti da je kod bosanskohercegovačkih muslimana<br />
također primjetan visok stupanj osobne ve<strong>za</strong>nosti <strong>za</strong> religiju, indiciran veoma<br />
izraženom dosljednošću u vjerovanjima.<br />
Nadalje, najveći broj bosanskohercegovačkih muslimana/ki ima prosječno<br />
povjerenje u religijsku <strong>za</strong>jednicu u njenom organi<strong>za</strong>cijskom vidu, a mjesto<br />
i uloga religijske <strong>za</strong>jednice u duhovnoj i osobnoj (porodičnoj) sferi percipirana<br />
je sa pozitivnim predznakom. Sa druge strane, u oblasti socijalne problematike<br />
uloga religijske <strong>za</strong>jednice ocijenjena je uglavnom ocjenama negativnog<br />
predznaka. Konkretnije, kada su u pitanju stavovi prema religijskoj instituciji i<br />
vodstvu – na pitanje koliko imaju povjerenja u Islamsku <strong>za</strong>jednicu, 22,2 odsto<br />
odgovara “jako puno” i 40,5 odsto “prosječno”, 21,5 odsto “malo”. O reisul-ulemi<br />
“veoma povoljno” mišljenje ima 25,2 odsto ispitanika/ca i “donekle<br />
povoljno” – 46,1 odsto.<br />
Dakako, na stavove ispitanika/ca utiče i ukupna ekonomska situacija u<br />
državi, a naročito ona u kojoj se nalaze ispitanici, koja je, poka<strong>za</strong>lo se, krajnje<br />
ne<strong>za</strong>vidna. Interesantno je primijetiti da se u javnosti, s vremena na vrijeme,<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language