RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
232<br />
Dino Abazović<br />
Kako god, na početku novog milenija pupulacija bosanskohercegovačkih<br />
muslimana/ki, prema ovom istraživanju, nalazi se prije svega u veoma lošoj<br />
ekonomskoj i socijalnoj situaciji, što je veoma očito obzirom na činjenice da<br />
tek dvadesetak odsto ispitanika/ca ima <strong>za</strong>poslenje, a mjesečna primanja (po<br />
porodici) koja dostižu prosjek ličnog dohotka ima ispod deset odsto ispitanika/ca.<br />
također, populaciju karakteriše veoma ni<strong>za</strong>k stupanj obrazovanja – blizu<br />
četrdeset odsto ispitanika/ca ima <strong>za</strong>vršeno nekoliko razreda osnovne škole<br />
ili osnovnu školu.<br />
Po pitanju nacionalne i konfesionalne samoidentifikacije najveći broj ispitanika<br />
opredijelio se <strong>za</strong> ponuđeni modalitet “Musliman/ka”, njih 55,7 odsto; kao<br />
“Bošnjak/inja” optiralo je 22,7 odsto; a 16,8 odsto izjasnili su se kao “Bošnjak/<br />
inja/Musliman/ka”. itd. Svoju pripadnost Islamskoj <strong>za</strong>jednici iska<strong>za</strong>lo je 84,6<br />
odsto ispitanika. Kada je u pitanju jezik kao faktor nacionalne samoidentifikacije,<br />
98 odsto se izjasnilo da je to bosanski jezik.<br />
Višestruki su razlozi koji mogu biti uzrokom <strong>za</strong>što se tako visok procenat<br />
ispitanika deklarira nominacijom “Muslimani” – počevši od višedecenijske<br />
prakse samoidentificiranja upravo tim nazivom, potom relativno kratkog vremenskog<br />
perioda koji je prošao od datuma donošenja odluke o renominaciji<br />
(odluka je donesena u veoma specifičnim uslovima, odnosno u vrijeme rata),<br />
pa do tradicionalističkog razumijevanja kako nije ni trebalo doći do renominacije.<br />
Ipak,<br />
[N]aziv Musliman je u historijskom smislu riječi i dalje ostao u upotrebi. taj<br />
naziv je utkan u sva razdoblja i epohe bošnjačke povijesti, pa je njegovo korištenje<br />
u historiografiji, ali i u drugim društvenim naukama i književnosti,<br />
neophodno i neizbježno. Ova dvostruka nominacija ima kako historijsko,<br />
tako i aktualno značenje. Ona odražava i izražava složenu povijesnu poziciju<br />
Bošnjaka u rasponu od hiljadu godina. (Imamović, 2003:327)<br />
Međutim, istraživanje je poka<strong>za</strong>lo da kod gotovo svih istraživanih varijabli,<br />
izuzev skora autoritarnosti i odnosa prema <strong>za</strong>padu (oni koji se nacionalno<br />
izjašnjavaju kao Muslimani/ke su značajno autoritarniji od Bošnjaka/<br />
inja i značajno <strong>za</strong>tvoreniji prema <strong>za</strong>padu nego što su to Bošnjaci/inje), nema<br />
statistički značajnih razlika među ispitanicima/cama obzirom na njihovu nacionalnu<br />
samoidentifikaciju. autoritarne karakteristike ličnosti također mogu<br />
biti uzrok sporijeg prihvaćanja promjene imena kolektiviteta kojem osobe pripadaju.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA