RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
230<br />
Dino Abazović<br />
plaštom” (Ćimić, 2005:22). Dakle, bez mreže izgrađenih posebnih nacionalnih<br />
institucija, i sa “religijom <strong>za</strong>ogrnutom nacionalnim plaštom”, u periodu<br />
nakon priznavanja muslimanske nacije – nasuprot očekivanjima političkih<br />
elita – religija postaje još značajnijim (ključnim) faktorom nacionalne samoidentifikacije<br />
bosanskohercegovačkih muslimana.<br />
Islamska <strong>za</strong>jednica ostala je dakako u funkciji surogata nacionalne <strong>za</strong>jednice<br />
kao prva i osnovna institucija muslimanskog naroda u SFR jugoslaviji.<br />
Bilo kako bilo, danas su Bošnjaci (kao i Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini)<br />
primjer da se nacionalni identitet može <strong>za</strong>snivati na konfesiji i u modernim<br />
i modernizirajućim društvima, ali iznova i samo kao komunitarnost etnopolitičkog<br />
tipa. Ni ranije, a naročito ne danas, u Bosni i Hercegovini supra-nacionalno<br />
se nije artikuliralo kao politički relevantan postulat a da u isto vrijeme<br />
nije shvaćen kao anti-nacionalan.<br />
Kada su u pitanju Bošnjaci, odnosno bosanskohercegovački muslimani, ni<br />
danas muslimanstvo (u etnopolitičkom smislu) kao politička egzistencija religije<br />
nije “dokinuto” kako bi omogućilo (suvremenom <strong>nacionalnom</strong>) bošnjaštvu<br />
da u njemu njegovi pripadnici mogu biti ono što žele: vjernici, agnostici,<br />
ateisti, indiferentni...<br />
Prije nego predstavim rezultate empirijskog istraživanja jedna važna napomena<br />
– u ovom radu primarno se radi o sociološkom istraživanju tzv. religijskog<br />
mainsteama.<br />
Naime, sociologija religije kao disciplina u <strong>za</strong>padnim zemljama razvila se<br />
do te mjere da je (uglavnom) većina istraživanja danas <strong>za</strong>okupljena fenomenima<br />
“alternativne” religije, tj. novih religijskih pokreta, nove religioznosti, ili<br />
spirituali<strong>za</strong>cije života. Dakako, konvencionalna religija i religioznost dostatno<br />
je istražena i periodično se, u određenim vremenskim intervalima, obavljaju<br />
“rutinska” istraživanja. Na ovim prostorima, a u Bosni i Hercegovini posebno,<br />
to nikako nije slučaj.<br />
u ovom konkretnom slučaju, cilj istraživanja bio je prikupiti empirijske<br />
podatke, teorijski ih obraditi, te naučno interpretirati društvena kretanja<br />
među populacijom bosanskohercegovačkih muslimana u kontekstu sekularizirajućih<br />
i desekularizirajućih procesa.<br />
<strong>za</strong>daci istraživanja su poka<strong>za</strong>ti kakve trendove i učinke procesi sekulari<strong>za</strong>cije,<br />
odnosno desekulari<strong>za</strong>cije, imaju na društveni i javni život ovdašnjih<br />
muslimana, kao i na osobni religijski život pojedinaca. jesu li na nivou društvenog<br />
i javnog života muslimana procesi desekulari<strong>za</strong>cije izraženiji od proce-<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language