RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
AMBIVALENTNOSTI U SOCIJALISTIČKOJ NACIONALNOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE...<br />
Masovni ekonomski napredak u Bosni i Hercegovini<br />
ako se pogleda ostvarenje bosanskohercegovačke varijante ovog općeg<br />
razvoja u jugoslavenskom društvu, neizbježno je ovdje podsjetiti na velike dimenzije<br />
transformacije koja ja <strong>za</strong>hvatila društvo u ekonomskom smislu tačno<br />
u ovom razdoblju. <strong>za</strong>pošljavanje u industrijskom i društvenom sektoru postalo<br />
je dominantno obilježje ovog vremena. još na početku šezdesetih godina<br />
bosanskohercegovačko društvo je bilo vrlo snažno oblikovano kao ‘agrarno<br />
društvo’. Više od polovine ljudi bavilo se poljoprivredom. to se već ubr<strong>za</strong>no<br />
počelo mijenjati u šezdesetim godinama (od 1961. do 1971. godine postotak<br />
poljoprivrednog stnovništva pao je sa 50,2 na 37,2 posto). ali još puno izrazitija<br />
je bila ta dinamika u sedamdesetim godinama, kada je postotak poljoprivrednog<br />
stanovništva još dalje padao. u 1981. godini statistika kategorizira<br />
samo 16,6 posto poljoprivrednog stanovništva od ukupnog bosanskohercegovačkog<br />
stanovništva. 12<br />
Da bi se ilustrirale dimenzije te izuzetno nagle društvene transformacije<br />
u manje nego dvije decenije, mogu se uzeti konkretni brojevi ljudi koji su<br />
bili direktno uvučeni u taj proces ‘<strong>za</strong>pošljavanja’. Početkom šezdesetih ‘aktivno’<br />
poljoprivredno stanovništvo još je brojilo 1,65 miliona ljudi. u popisu<br />
od 1981. godine taj broj se smanjio <strong>za</strong> skoro milion ljudi, i broj onih koji su<br />
bili ‘aktivno’ <strong>za</strong>posleni ili živjeli prije svega od poljoprivrede brojio je samo<br />
682.870 ljudi. Naravno, ovdje se moraju dodati i obitelji novih ‘aktivno’ <strong>za</strong>poslenih<br />
i onda nije pogrešno <strong>za</strong>ključiti da je val ekonomske transformacije<br />
<strong>za</strong>hvatio veliki udio čitavog društva.<br />
Ova ofanziva <strong>za</strong>pošljavanja sigurno je i bila veliki cilj vladajuće bosanskohercegovačke<br />
komunističke elite, pa je vjerojatno taj proces <strong>za</strong>pošljavanja i bio<br />
forsiran preko svake mjere ondašnjih ekonomskih mogućnosti. jedan bivši direktor<br />
jedne u ranim sedamdesetim godinama novoosnovane tvornice obuće<br />
sa povratkom religije kao snažnom društvenom faktoru. Vidi na primjer Bax, Mart 1990:<br />
“Patronage in a Holy Place: Preliminary Research Notes on a “Parallel Structure” in a Yugoslav<br />
Pilgrimage Center”. In: Ethnos, 55/1-2: 41-58.; Bougarel, Xavier 1997: “From Young<br />
Muslims to Party of Democratic action: the Emergence of a Pan-islamist trend in Bosnia-Herzegovina”.<br />
In: Islamic Studies, 3: 533-549.; Sarač, Dženita: Neuspjeh sekulari<strong>za</strong>cije i<br />
jačanje religijskog identiteta početkom 1980-tih godina u Bosni i Hercegovini (Rukopis).<br />
12 Stanovništvo i domaćinstva, uporedni podaci 1971. i 1981. godine <strong>za</strong> općine, Statistički<br />
bilten 86, RzS, <strong>Sarajevo</strong> 1984: 99-119.; Općine u Bosni i Hercegovini 1963.-1973: 193-198.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 23
Change language