RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
224<br />
Dino Abazović<br />
jer, poka<strong>za</strong>lo se to naročitim u suvremenim liberalno-demokratskim<br />
društvima, sekulari<strong>za</strong>cija ne samo da štiti neotuđiva prava individualne svijesti,<br />
već je ona također način života sa postmodernim povratkom religije u<br />
najdemokratskijem maniru. Dakle, ne radi se o opoziciji ili anti-religijskoj sekulari<strong>za</strong>ciji,<br />
već sekulari<strong>za</strong>ciji kao političkoj predanosti koja nastaje kao stvarnost<br />
života u više-religijskom svijetu.<br />
Međutim, kao što je modernost imala mnoge sekularizirajuće efekte tako<br />
je i<strong>za</strong>zvala i formiranje moćnih protiv-sekularizirajućih pokreta. tako su na<br />
međunarodnoj sceni, ortodoksni ili tradicionalistički pokreti bili upravo oni<br />
koji su odbacili aggiornamento sa modernošću kako ju je definirala progresivna<br />
inteligencija (Beger, 1999).<br />
tri su glavne podteze, po linda Woodheadovoj i Paul Heelasu (2003),<br />
prisutne pri razmatranju procesa “sakrali<strong>za</strong>cije” – porast broja pripadnika različitih<br />
religijskih <strong>za</strong>jednica, naročito uslijed konverzije i prelaska sa sekularnog<br />
na religijski način života, dediferencijacija ili deprivati<strong>za</strong>cija religije, izla<strong>za</strong>k<br />
religije iz nevidljive u vidljivu sferu i intenzifikacija osoba koje su do tada<br />
bile nominalni vjernici pristaju uz poziciju ubjeđenih vjernika, onih koji se<br />
samoidentificiraju kao veoma ili značajno religoznim.<br />
ukratko, jose Casanova minuciozno primjećuje da se deprivati<strong>za</strong>cija<br />
ogleda u činjenici kako<br />
Religijske tradicije širom svijeta odbijaju prihvatiti marginalnu i privatiziranu<br />
ulogu koju su im namijenile teorije moderniteta, kao i teorija sekulari<strong>za</strong>cije.<br />
Društveni pokreti koji su se pojavili su ili religijski u svojoj prirodi, ili u<br />
ime religije postavljaju i<strong>za</strong>zove ligitimnosti i autonomiji primarno sekularnih<br />
sfera, države i tržišne ekonomije... Religije širom svijeta ulaze u javnu sferu i<br />
arenu političkog nadmetanja ne samo da bi <strong>za</strong>štitile svoj tradicionalni teren,<br />
kao što su to činile u prošlosti, već i da bi učestvovale u nadmetanju koje će<br />
definirati i odrediti moderne granice između privatne i javne sfere, između<br />
sistema i svijeta života, između pojedinca i društva, između obitelji, civilnog<br />
društva i države, između nacija, država, civili<strong>za</strong>cija, i svjetskog poretka. (Casanova,<br />
1994:3-6)<br />
a kako su se stvari odvijale i odvijaju u bivšim socijalističkim državama?<br />
u periodu dominacije socijalističkog uređenja odnosa u višekonfesionalnim<br />
društvima Socijalističke Federativne Republike jugoslavije, pod pretežnim<br />
uticajem vladajuće politike (Komunističke partije jugoslavije, odnosno<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language