RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BOSANSKOHERCEGOVAČKI MUSLIMANI NA POČETKU NOVOG MILENIJA: SOCIOLOŠKI POGLEDI<br />
“sekulari<strong>za</strong>cijske teze”, i onih koji su, iako su prihvatali određene postavke,<br />
<strong>za</strong>htijevali da se, ako ništa drugo, bar termin “sekulari<strong>za</strong>cija” potpuno napusti.<br />
Nekoliko je autora ponudilo sistematičan prikaz sekulari<strong>za</strong>cijske debate<br />
(među njima i l. Shiner, 1966; K. Dobellaere, 1981; O. tschannen, 1991;<br />
M. Hamilton, 2003), a suštinski elementi u analizi teorija koji mogu biti izdvojeni<br />
su: diferencijacija, racionali<strong>za</strong>cija i svjetovnost, te u vezi sa njima autonomi<strong>za</strong>cija,<br />
privati<strong>za</strong>cija, generali<strong>za</strong>cija, plurali<strong>za</strong>cija, slom svjetonazora, i,<br />
eventualno, sociologi<strong>za</strong>cija.<br />
Bez obzira na početne uspjehe teoretičara religije i racionalnog izbora,<br />
ne smije se izgubiti iz vida činjenica da “sekulari<strong>za</strong>cijska te<strong>za</strong>” počiva na ideji<br />
kako je strukturalna pozicija religije u suvremenom društvu radikalno i <strong>za</strong>stalno<br />
izmijenjena.<br />
takvi uvidi poka<strong>za</strong>li su se iznimno bitnim, pa su potvrđeni i u recentnoj<br />
antropološkoj perspektivi, tako da, na primjer, talal asad, s pravom ukazuje<br />
kako<br />
Sekularno nije u kontinuumu sa religijskim (što će reći da nije posljednja fa<strong>za</strong><br />
nečeg izvorno sakralnog), niti je jednostavan prekid sa religijskim (dakle nije<br />
u opreci sa sakralnim, kao neka esencija koja isključuje sakralno). Sekularno<br />
je koncept koji povezuje određena ponašanja, znanja, i osjećanja u modernom<br />
životu. (asad, 2003:25)<br />
u tom smislu treba razlikovati ideologiju sekularizma i proces sekulari<strong>za</strong>cije,<br />
odnosno “sekularno” kao epistemološku kategoriju i “sekulari<strong>za</strong>m” kao<br />
političku doktrinu (asad, 2003:1)<br />
Razmatrati sekulari<strong>za</strong>ciju u konkretnom društvu sociološki je naj<strong>za</strong>hvalnije<br />
koristeći tzv. multidimenzionalnu analizu, ali tako da je ona u konačnici<br />
opisna (deskriptivna), a nikako normativna, odnosno predviđajuća hipote<strong>za</strong>.<br />
Ovdje ističem naročito bitnim polazne postavke koje je razvio Karel Dobbelaere<br />
(1981, 2004) – dimenzije sekulari<strong>za</strong>cije koje sam analizirao su na nivou<br />
društva, nivou religijskih organi<strong>za</strong>cija i institucija, i nivou pojedinaca, u kontekstu<br />
da “… sekulari<strong>za</strong>cija nije mehanički evolucijski proces, već onaj proces<br />
koji je ovisan o kulturnom kontekstu u kojem se odvija i u koji su uključeni<br />
pojedinci, grupe i quasi-grupe...” (Dobbelaere, 2004:157) Pogotovo naglašavam<br />
da “sekulari<strong>za</strong>cija na nivou pojedinaca nije samo u opadanju religioznosti,<br />
već je također i u promjenama, izmjenama ili transformacijama autoritarne<br />
strukture vjerovanja i prakticiranja religije” (Dobbelaere, 2004:178)<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 223
Change language