RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
222<br />
Dino Abazović<br />
fenomena u ključnim relacijama konfesionalni – nacionalni – državni identitet,<br />
religija – politika, sekulari<strong>za</strong>cija – sakrali<strong>za</strong>cija, ekskluzija – suradnja.<br />
također, ukupno istraživanje <strong>za</strong>sniva se na principima triangulacije, u metodologiji<br />
društvenih znanosti određena kao kombinacija istraživačkih metoda<br />
sa ciljem maksimali<strong>za</strong>cije pouzdanosti i validnosti dobivenih rezultata<br />
(Denzin, 1978; Creswell, 1994; Berg, 2001; Robson, 2002), odnosno kombinacija<br />
kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja.<br />
Post-jedanaest-septembarska histerija (sa i bez navodnih znakova) iznova<br />
je preoblikovala znatan broj stučnih radova bar u onoj mjeri u kojoj je problikovala<br />
i “globalno selo.” u tom kontekstu lako je identificirati sveprisutne<br />
teme kao što su “(de)sekulari<strong>za</strong>cija”, “religija i politika”, “religija i nasilje”, i<br />
neizostavne (nove) varijacije na (staru) temu “sukoba civili<strong>za</strong>cija”.<br />
Sa aspekta teme rada plauzibilnijim se čini razmotriti srž aktualnih rasprava<br />
oko sekularnog i sekulari<strong>za</strong>cije, odnosno oko ideologije sekularizma i<br />
procesa sekulari<strong>za</strong>cije. jer sintagma “proces sekulari<strong>za</strong>cije”, kao što to ističe<br />
Peter Berger (2006), u posljednje vrijeme nerijetko se gotovo isključivo povezuje<br />
sa pojednostavljenim razumijevanjem sociološke teorije sekulari<strong>za</strong>cije<br />
koja kaže da što postajemo moderniji to ćemo biti manje religiozni.<br />
u ranoj fazi sekulari<strong>za</strong>cijske debate, 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća<br />
radilo se o tome da li je pristup religiji bio “funkcionalistički” (koji je<br />
orijentiran ka kohezivnom uticaju religije u društvenim odnosima, jedna vrsta<br />
inkluzivnog pristupa) ili “supstancijalan” (fokus je na pitanjima “suštine”<br />
u pristupu religiji, najčešće ve<strong>za</strong>nim <strong>za</strong> nadnaravno i plan spasenja, tj. život<br />
nakon života).<br />
Bryan Wilson (1982) poka<strong>za</strong>o je da su oni autori čiji su stavovi u većoj<br />
mjeri određeni “definicijom” religije prema funkciji bili skloniji odbacivati većinu<br />
teze o sekulari<strong>za</strong>ciji, <strong>za</strong> razliku od <strong>za</strong>stupnika “definiranja” religije prema<br />
suštini, koji su <strong>za</strong>pravo sekulari<strong>za</strong>cijsku tezu u potpunosti podržavali.<br />
Nakon što je jefrrey K. Hadden (1987) skovao slogan “Seculari<strong>za</strong>tion,<br />
R.I.P” te poput Petera Glasnera (1977) proglasio sekulari<strong>za</strong>ciju “mitom koji<br />
su sociolozi sakralizirali”, a naročito poslije (početnih) empirijskih uspjeha<br />
i nala<strong>za</strong> teoretičara religije i racionalnog izbora (Rodney Stark, William S.<br />
Bainbridge, Roger Finke, laurence R. Iannaconne), tj. teze o pluralnosti kao<br />
revitali<strong>za</strong>ciji religije, došlo se u situaciju da je kulminacija rane, ili prve sekulari<strong>za</strong>cijske<br />
debate doista <strong>za</strong>vršila u oštroj podijeljenosti između <strong>za</strong>govornika<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language