RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
primjera <strong>za</strong> provjeru takvih tvrdnji. u posljednja dva desetljeća u Bosni i Hercegovini<br />
evidentan je proces povratka ka religijama, odnosno povratka religije<br />
u javni život, njenog prelaska iz “nevidiljive” (privatne) u (po)javnu sferu, dakle<br />
deprivatiziranje religije par exellance. Religijska obnova i revitali<strong>za</strong>cija religije<br />
ovdje je prisutna kao desekulari<strong>za</strong>cija javnog života, i svi relevantni indikatori<br />
ukazuju na značajnu revitali<strong>za</strong>ciju religije u bosanskohercegovačkom društvu<br />
(povećana participacija u religijskim aktivnostima, naglašavanje religijske pripadnosti,<br />
prisutnost religijskih <strong>za</strong>jednica u političkom i javnom životu kao i u<br />
medijima, uloga religijskih <strong>za</strong>jednica u legitimi<strong>za</strong>cijskom sistemu, u obrazovanom<br />
sistemu, itd.).<br />
ali, kao što uzmak institucionalne religije na <strong>za</strong>padu nije istoznačan sa<br />
uzmakom religije, tako ni revitali<strong>za</strong>cija religije u javnoj sferi ne mora nužno<br />
da podrazumijeva porast osobne religioznosti i spirituali<strong>za</strong>cije osobnog života.<br />
jedna od četiri dominantne vjerske <strong>za</strong>jednice u Bosni i Hercegovini, i<br />
<strong>za</strong>jednica sa najvećim brojem pripadnika, je Islamska <strong>za</strong>jednica. Fenomen bosanskohercegovačkih<br />
muslimana kao baštinika specifične vjerske i kulturne<br />
tradicije – sve češće karakteriziranih u domaćoj i inozemnoj dnevnopolitičkoj,<br />
medijskoj i javnoj sceni i kao “autohtoni evropski muslimani” – nedovoljno je<br />
istražen, naročito u domenu konkretnih empirijskih poka<strong>za</strong>telja, a u funkciji<br />
iznošenja tvrdnji, teorija i/ili ustanovljavanja trendova.<br />
Pod bosanskohercegovačkim muslimanima u ovom tekstu smatram sljedbenike<br />
islama koji su porijeklom – porodičnim, kulturnim, tradicijskim, jezičkim<br />
i etničkim – ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> Bosnu i Hecegovinu. Dakako, uz ovu grupu<br />
imamo i, sociološki i statistički znatno manju i gotovo pa <strong>za</strong>nemarljivu, populaciju<br />
ostalih muslimana u Bosni i Hercegovini (npr. migranti unutar bivše<br />
jugoslavije poput albanaca sa Kosova, ili imigranti najčešće arapskog porijekla)<br />
ali oni nisu bili predmet <strong>za</strong>nimanja i analize.<br />
Slijedeći elementi koje se čine bitni <strong>za</strong> ovu temu, dio su predmeta istraživanja,<br />
i stoga ih posebno naglašavam:<br />
• sam pojam “musliman” u BiH, od Drugog svjetskog rata do danas, nije<br />
nužno označavao isključivo pripadnika islama, nego i pripadnika muslimanskog<br />
naroda, dakle radi se o populaciji čiji su članovi istodobno članovi<br />
uže Islamske <strong>za</strong>jednice i članovi šire narodne <strong>za</strong>jednice;<br />
220<br />
Dino Abazović<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language