RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
suprotstavljeni nacionalni koncepti pokušaju realizirati kroz bosanskohercegovačke<br />
republičke institucije vlasti.<br />
animoziteti prema komunizmu i njegovim eksponentima se ispoljavaju i<br />
kroz način revalori<strong>za</strong>cije promoviranih vrijednosti sistema, njegovih stavova,<br />
nametanih stereotipa, i slavljenih postignuća.<br />
Na stranicama Preporoda tako nailazimo na oštru osudu <strong>za</strong>kona o <strong>za</strong>brani<br />
nošenja <strong>za</strong>ra i feredže 62 kojim je, po mišljenju komunista, “otklonjena vjekovna<br />
oznaka potčinjenosti i kulturne <strong>za</strong>ostalosti žene Muslimanke”. a po sudu<br />
historičara omogućeno u vremenu poslije Drugog svjetskog rata obrazovno<br />
izjednačavanje muslimanskih žena koje “ne bi bilo postignuto bez <strong>za</strong>konske<br />
<strong>za</strong>brane nošenja <strong>za</strong>ra”. 63<br />
u preispitivanju pomenutog <strong>za</strong>kona od strane mlade vjerske intelektualne<br />
elite okupljene oko Preporoda nije bilo nastojanja da se sagleda pitanje<br />
otkrivanja muslimanske žene u svoj njegovoj kompleksnosti, te da se priznaju<br />
pozitivni rezultati proistekli iz njegovog donošenja.<br />
Ovakav stav je bez obzira na njihovu težnju <strong>za</strong> sveobuhvatnom obnovom<br />
vjerskog života bio moguć posebno ako se u obzir uzmu kritička promišljanja<br />
alije Izetbegovića spram suštine i forme u vjeri, tradicijskog i izvornog, i njegovo<br />
insistiranje na obrazovnom usavršavanju članova muslimanske <strong>za</strong>jednice.<br />
Poseban akcenat je stavljen na činjenicu da su glavni predlagači i <strong>za</strong>govarači<br />
donošenja <strong>za</strong>kona bili komunisti iz reda muslimanskog naroda 64 , čime<br />
su okvalifikovani kao izdajnici istog, a osuda je izrečena i na račun Islamske<br />
62 “No najnehumaniji <strong>za</strong>kon poratne jugoslavije donesen je ne samo kao akt surove dezintegracije<br />
muslimanske obitelji već i kao akt poruge u kojoj se muslimanka u skrpanoj odjeći<br />
usljed opšte nestašice tekstila sreće kao spodoba.”. <strong>za</strong>kon o <strong>za</strong>brani nošenja <strong>za</strong>ra i feredže<br />
usvojen je 28. septembra 1950. godine, donesen je i objavljen 4. oktobra 1950, a stupio je na<br />
snagu 4. novembra 1950, Fahira Fejzić, “Kao da to nisu bile građanke nego kuje”. Preporod,<br />
<strong>Sarajevo</strong>, 15. juni 1990, 8/9 (provokativni naslov teksta uzet je iz pisma Edhema Bulbulovića<br />
Muhamedu Hadžijahiću, a povodom donošenja pomenutog <strong>za</strong>kona)<br />
63 Robert j. Donia, <strong>Sarajevo</strong>. Biografija grada, <strong>Institut</strong> <strong>za</strong> <strong>istoriju</strong>, <strong>Sarajevo</strong> 2006, 246/247.<br />
208<br />
Sabina Veladžić<br />
64 “...22. septembra <strong>za</strong>konodavni odbor Narodne skupštine BiH usvojio je prijedlog <strong>za</strong>kona<br />
o <strong>za</strong>brani nošenja <strong>za</strong>ra i feredže. Prijedlog <strong>za</strong>kona obrazložio je Hakija Pozderac, ministar, a<br />
predsjedavao je narodni poslanik Džemal Bijedić.„ Naglašeno je da su podršku <strong>za</strong>konu izrazili<br />
i avdo Humo, <strong>za</strong>im šarac, Hasan Brkić, Sulejman Filipović, Preporod, 15. juni 1990, 8/9.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language