RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

202
Sabina Veladžić
Koliko god “islamizacija”. u smislu kako ju je zamislila grupa okupljena
oko Izetbegovića, bila subjektivni koncept, pokušaj njene realizacije ne bi
bio moguć bez odgovarajućeg objektivnog konteksta. u tom smislu je prodor
vjere u sferu javnog početkom 1990 – tih bio i popratna pojava probuđenih i
antagoniziranih nacionalnih politika, a sama obnova vjerskog života kod bosanskohercegovačkog
stanovništva izraz nesigurnosti pred nadolazećim vremenima,
u uvjetima ekonomske i prvenstveno političke krize.
Ovdje moramo napraviti digresiju i osvrnuti se na pitanje nacionalne
nominacije bosanskohercegovačkih Muslimana koje početkom devedesetih,
kako se činilo, dodatno usložnjava suodnos vjerskog i nacionalnog, i otvara
pitanje temeljne determinante u njihovom identitetu. u tom kontekstu nezaobilazno
je ime predstavnika muslimanske emigracije adila zulfikarpašića
koji je sa prijedlogom imena Bošnjak za Muslimane uzburkao duhove u krugu
muslimanske intelektualne elite. zulfikarpašićev pogled na nacionalni preporod
Muslimana, se, izuzev u pitanju nacionalne nominacije, nije razlikovao od
pogleda kulturne inteligencije.
On je vrlo trezveno valorizirao odnos komunističke vlasti prema Muslimanima
u periodu nakon Drugog svjetskog rata. u intervjuu koji je dao
novinarima Preporoda, zulfikarpašić ocjenjuje da je za fizički opstanak Muslimana
bila presudna pobjeda partizana u Drugom svjetskom ratu, ali da je
evaluacija muslimanskih milicija bila nepravedna: “Muslimane BiH je ojačao
NOP i titova armija. to je tačno, ali je komunizam u desetljećima poslije rata
bio zaprijetio da rastoči duhovno stablo muslimana – i ne samo njih na ovim
prostorima. (...) Mi muslimani – Bošnjaci nemamo političke kuraži (podvukla
S.V.- po mom mišljenju to i jeste bila bit dvojbi u intelektualnim krugovima)
da se nacionalno identificiramo (...) ali, ako se muslimani i dalje budu opredjeljivali
kako je KP naložila tj. kao Muslimani, ili kako to žele šešelj i tuđman,
onda će svakako biti poteškoća. ako se neko pokaže Bošnjakom – koga
on zaprečava?”. zulfikarpašić također prema promoviranom vjerskom ekskluzivitetu
zauzima dugoročno promišljen stav: “Muslimanske vjerske strukture
“Sarajevske noći u kojima su se dogodile ilahije i kaside”. Preporod, 1. april 1990, stranice
između 12. i 13.
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA