RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

stavljaju zadaci kao što je rehabilitacija društvenog uticaja 40 kroz osvajanje
medijskog prostora 41 , infiltriranje u obrazovne sadržaje 42 , materijalna rehabilitacija
kroz povratak oduzetih vakufa 43 , intenzivniji rad na vjerskoj poduci i u
40 Prilikom prijema predstavnika vjerskih zajednica kod člana Predsjedništva SFRj Bogića
Bogićevića, 3. 4. 1990. u zgradi Predsjedništva SRBiH “u uvjetima promijenjenih društvenih
kretanja” oni zahtijevaju: vraćanje oduzete zemlje i imovine, omogućavanje gradnje vjerskih
objekata, posebno u novoizgrađenim dijelovima grada/posebno Sarajeva/, pristup sredstvima
javnog informisanja, objektivno prezentiranje kulturno-povijesnih činjenica koje se
tiču vjere i vjerske prošlosti i vjerskih događaja u školskim udžbenicima na svim nivoima. I
zahtjev predstavnika Islamske zajednice koji se ne smije zanemariti i oko kojeg se diglo puno
prašine – da se garantuje pravo muslimanima na vjerski dozvoljenu hranu u svim javnim
ustanovama i organizacijama., N.n., “Gest koji mnogo obećava”. Preporod, 15. april 1990, 1.
41 Prvi televizijski prijenos Bajram – namaza iz Begove džamije koji su prenosili tV centri
širom jugoslavije desio se 26. aprila 1990. Ovom prijenosu je prethodila uporna agitacija
kroz Preporod, a opravdanost zahtjeva se temeljila na činjenici da je i drugim vjerskim zajednicama
dopušteno isto., “Bajram na tV”. Preporod, 15. april 1990, 9 ; “Bajram kao vrhunski
događaj”. Preporod, 15. maj 1990, 1.
u martu 1990., sa obrazloženjem da su se listovi Pravoslavlje i Glas koncila pojavili u prodaji
na kioscima, Preporod traži ista prava za sebe. ubrzo nakon toga brojevi ove novine mogli su
se kupiti na kioscima Oslobođenja, “Vjerska štampa na kioscima”. Preporod, 15. mart 1990,
20.
42 Mustafa Cerić, “Pravo na život i u školi”. Preporod, 1. oktobar 1990, 3;
“Pored indoktrinacije, djeca su im bila izložena i utjecaju neislamskih običaja u kulturi
ishrane, u kulturi higijene. (Prije svega, ovoj djeci je servirana hrana sa svinjskim mesom
i prerađevinama). (...) Pored svih aspekata odgojnog i obrazovnog rada sa djecom koje formiraju
svestrane, slobodne i humane pojedince (higijena, razvoj radnih navika, individualnih
sposobnosti, igre, učenja, pjevanja...) u muslimanskim obdaništima mališanima bi bilo
omogućeno da imaju i elementarni islamski odgoj. Npr. ta bi djeca naučila uzimati abdest,
pjevali bi ilahije, naučili bi da postoji Bog, pored Nove godine i praznika rada saznali bi da
postoje mubarek- noći, ramazan, mevlud, uz razvijanje ljubavi prema domovini kod njih bi
bila razvijana i ljubav prema džematu itd.”. Fahira Fejzić, “Interna obdaništa Iz-e – prazna
priča ili realnost”. Preporod, 15. oktobar 1990, 8.
43 Na stranicama Preporoda tada nalazimo na članke sa sljedećim naslovima : “Istraga Gazi-Husrevbegova
vakufa. Od bogate institucije do prosjačkog štapa”; “Može li Iz-a vratiti
u svoje vlasništvo vakufe u tuzli?“; “Istraga banjalučkog vakufa Vakuf oduzet – u interesu
izgradnje Banja luke“; “Istraga banjalučkog vakufa Otete gromade, vraćaju se mrvice“; Preporod,
1. april 1990, 9.; Preporod, 15. januara 1990, 8.-9, 10, 13.
200
Sabina Veladžić
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA