RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

20
Hannes Grandits
Do sada su rijetka sistematska istraživanja o percepciji tzv. ‘običnih ljudi’
i njihovim reakcijama na nesumnjivo forsiranje nacionalnog principa u političkom
životu Bosne i Hercegovine poslije kasnih šezdesetih godina. Da li su
nacionalni principi stvarno postali od velike važnosti i u svakodnevnici ljudi?
Da li su se i društveni odnosi u tom periodu stvarno počeli jače transformirati
pod dojmom afirmiranih nacionalnih predznaka?
argumentacija ovog članka jest da posebno u prvoj deceniji poslije ovde
skiciranog intenziviranja važnosti nacionalnog principa u partijskom životu –
to jest u sedamdesetim godinama – to nije bilo tako. Drugi aspekti društvenih
promjena su tada bili od puno većeg značaja. jedan takav aspekt je bio ‘potrošački
obrat’ koji je bio posljedica famoznog zamaha u industrijskom i urbanističkom
razvitku zemlje od kasnih šezdesetih do kraja sedamdesetih godina.
Ovaj razvitak je bio praćen intenziviranom ‘integracijom’ ljudi u društvu (kroz
val zapošljavanja koji je onda u dalekoj mjeri dalje promijenio društvo). jedan
drugi aspekt, koji je u u tom vremenu mnogo više nego prije došao u fokus
društvenog života, bile su latentne tenzije u procesu ‘savlađivanja’ patrijarhalnih
tradicija u privatno-društvenim odnosima ili – ako se isti proces pogleda
iz druge perspektive – ‘integracije’ socijalističke modernosti u svakodnevnicu
još širih slojeva ljudi u gradu i na selu.
u narednim dijelovima ovog članka ući ćemo u diskusiju navedenih aspekata.
u prvom dijelu će biti tematiziran tzv. ‘potrošački obrat’ najprije u ‘jugoslavenskoj’
dimenziji. Preko skiciranja masovnih ekonomskih transformacija
u slijedećem dijelu će biti ilustriran taj isti momenat – sa pratećim posljedicama
– na primjeru Bosne i Hercegovine u kasnim šezdesetim i sedamdesetim
godinama (i posebno na primjeru jedne onda ubrzano ‘integrisane’ i do
tada manje ili više ‘periferne’ regije Hercegovine). Glavni cilj je preko takvih
izlaganja kontrastirati (obično u nauci dominantne) perspektive “odozgo” sa
onima “odozdo”.
Potrošački obrat u jugoslavenskom društvu
Da bi se na kratko ilustriralo na što bi se htjelo upozoriti napomenom
o ubrzanom razvitku potrošačkog društva u navedenom periodu, možda je
korisno da se citiraju neki zaključci iz rada istoričara Dušana Bilandžića, čija
je knjiga “Historija SFRJ – glavni procesi” od kraja sedamdesetih godina, dugo
vremena bila posebno značajna unutar historiografije jugoslavije, ali koja je i u
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA