RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo

HOMOGENIzACIJA BOŠNJAKA KROz PREPOROD 1990.
oni nastoje kao u panici nadoknaditi propušteno i u kratkom vremenskom
roku realizirati zadatke kao što je:
kulturna institucionalizacija bosanskohercegovačkih Muslimana, 15
popularizacija kulturno-historijsko-književne baštine 16
15 u Velikoj Sali sarajevske Vijećnice, 5. oktobra 1990, održana je osnivačka skupština Kulturnog
društva Muslimana “Preporod”. za predsjednika je izabran prof. dr. Muhsin Rizvić
koji otvara skupštinu sljedećim riječima:
“Ime nam je, nakon dva desetljeća, političkom odlukom, godine 1967., zvanično vraćeno,
priznata nam je nacija, kako je tada apsurdno, a ponekad cinički govoreno, ali nacija kastrirana,
bez institucija, povijesno i kulturno ponižena, strogo kontrolirana i praćena da se ne
bi prekoračile granice dozvoljenog kulturnog ispoljavanja.”. Hadžem Hajdarević, “tek slijedi
vrednovanje i afirmiranje kulturne baštine Muslimana”. Preporod, Sarajevo,15. oktobar
1990, 10.
Prof. Rizvić u intervjuu koji je dao novinaru Preporoda nabraja ciljeve novoosnovanog društva
Muslimana:
“Istraživanje i proučavanje historijskog, kulturnog, književnog i umjetničkog razvoja Muslimana
od najstarijeg vremena do danas, te objavljivanje i prikazivanje rezultata ovog djelovanja,
radi afirmacije i popularizacije kulture, književnosti i umjetnosti, tradicije i kulturne
historije ovog naroda, ispitivanje porijekla i nacionalnog identiteta Muslimana, fenomena
prihvatanja islama, istraživanje savremene sociologije islama u komparativnom odnosu sa
sociologijama drugih religija prisutnih na južnoslovenskom prostoru, očuvanje, zaštita i
revitalizacija kulturnih spomenika, vraćanje kulturne arome našim gradovima, zgradama,
ulicama i trgovima evokacijom znamenitih ljudi koji su u njima ponikli, u njima živjeli,
stvarali i boravili. tako se predviđa prikupljanje i objavljivanje podataka o dobrovoljnim i
prinudnim migracijama Muslimana u protekla dva stoljeća. Istovremeno će biti formirana
i posebna stručna komisija za skupljanje, kritičku obradu i objavljivanje podataka i dokumentacije
o genocidu nad Muslimanima i drugim stanovnicima naših krajeva u toku XIX
i XX stoljeća. Pokrenuta je i “tribina” ovog društva u okviru koje će se držati predavanja iz
zadatih oblasti.”.
Hadžem Hajdarević, “Podnijeti sudbinu znači pobijediti”. Preporod, 1. novembar 1990,
12/13.
16 “Dr. Enes Duraković govorio je o tzv. izgubljenoj generaciji muslimanskih intelektualaca
koja je tek sredinom šezdesetih shvatila kakvo se neprocjenjivo duhovno bogatstvo krije u
književnosti jednog, tada još uvijek nepriznatog naroda. Naglasivši da su Derviš i smrt Meše
Selimovića, Kameni spavač Maka Dizdara i opus M. Ć. Ćatića bile tri ključne pojave u
osvještavanju muslimanske inteligencije tih godina. (...) uzroci marginalizacije muslimanske
književnosti leže u političkom nepriznavanju nacionalne posebnosti Muslimana, a time i
neprihvaćanju od Srba i Hrvata. Ne smije se zaboraviti da od 1918. godine naroda kao ni
njegova jezika “nema” pod pravim imenom, upozorio je Isaković.”. Faris Nanić, “Promocija
“Biserja” u zagrebu”. Preporod, Sarajevo, 1. juli 1990, 12.
→
RASPRAVE O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 191