RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
190<br />
Sabina Veladžić<br />
Muslimani Bosne i Hercegovine, s priznatim nacionalnim imenom, ali<br />
bez institucija koje bi artikulirale njihov nacionalni identitet u kulturno-historijskom<br />
smislu i time stvorile referentni okvir <strong>za</strong> samo<strong>za</strong>mišljanje naroda,<br />
ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> tradiciju NOB-e, tita, jugoslaviju, jNa, koji su im osigurali fizički<br />
opstanak u beznađu Drugog svjetskog rata i nakon njega, u trenutku kada ove<br />
institucije prolaze žestoku krizu i kada se njihova značenja revidiraju, ostaju<br />
takorekući na ledini, izloženi vjetrometini, prvenstveno srpskih osporavateljskih<br />
i asimilatorskih nasrtaja.<br />
u takvim uvjetima demokrati<strong>za</strong>cija je bila toplo pozdravljena od dijela<br />
bosanskohercegovačkih muslimanskih intelektualaca, jer je otvorila prostor<br />
<strong>za</strong> identitetsko osvještavanje bosanskohercegovačkog muslimanskog naroda 14 ,<br />
koje podrazumijeva i reevokaciju povijesnih iskustava, i <strong>za</strong>pravo predstavlja<br />
temeljnu odbrambenu strategiju bosanskohercegovačke muslimanske inteligencije<br />
u vremenu agresivnog osporavanja postojanja Muslimana prvenstveno<br />
kao kulturne i konsekventno nacionalne činjenice, što je <strong>za</strong> sobom povlačilo<br />
oduzimanje prava na političko odlučivanje, prava na tlo i dr.<br />
Privođenje naroda <strong>identitetu</strong> izvršeno je na dihotomnim vjersko-nacionalnim<br />
temeljima i izraženo kroz djelovanje dvaju raspoznatljivih grupa koje<br />
su u složenom jugoslovenskom kontekstu, koncem devedesetih, preuzele inicijativu<br />
i suprotstavili se srpskoj nacionalističkoj propagandi.<br />
Prva grupa, koju definiramo kao naučno-kulturnu inteligenciju, je ona čiji<br />
bi paradigmatični predstavnik bio književnik alija Isaković. Njihovo djelovanje<br />
je, sudeći prema promoviranim koncepcijama, u bosanskohercegovačkom<br />
smislu više kontekstualizirano, velikim dijelom i zbog toga jer su bili integrirani<br />
u društveno-političku stvarnost komunizma. Svojim djelovanjem oni nastoje<br />
dovršiti proces nacionalnog konstituiranja bosanskohercegovačkih Muslimana,<br />
<strong>za</strong>počet priznanjem njihovog imena krajem 1960.-tih i <strong>za</strong>ustavljen na<br />
tome. Svjesni alarmantnosti situacije i upućeni u finese nacionalnih politika,<br />
14 Smatram da je ideološka sekulari<strong>za</strong>cija bila na neki način vještačka, jer nije bila poduprta<br />
moderni<strong>za</strong>cijom u <strong>za</strong>padno-evropskom smislu. Ekonomsko blagostanje društva i standard<br />
prosječnih građana je bio na skromnom nivou. Mobilnost unutar jugoslavenskih granica se<br />
smanjila nakon 1974. Čak je došlo do reverzibilnog procesa. Porodica nije doživjela razbijanje<br />
kao u <strong>za</strong>padnoevropskom društvu. Bazična industrijali<strong>za</strong>cija nije preobrazila bosansko<br />
selo u kojem tradicijske forme žilavo opstaju.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA