RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
HOMOGENIzACIJA BOŠNJAKA KROz PREPOROD 1990.<br />
Dakle, kroz partijske i državne mehanizme Srbije etablirana, velikosrpska<br />
nacionalistička politika, bila je usmjerena ka stvaranju jugoslavije po srpskom<br />
aršinu ili na okupljanje Srba i, što je bitnije, teritorija koje Srbi nastanjuju, u<br />
jednu državu. Da bi se cilj “racionalizovao”. stvorila se i oblikovala viktimizirana<br />
kultura sjećanja i, dakako, imenovali oni koji su Srbe učinili žrtvama.<br />
Rastegljiv propagandni šablon poka<strong>za</strong>o je maestralnu sposobnost aplikacije<br />
na svakoga ko bi se našao na putu svetog srpskog cilja. unutar tog šablona<br />
muslimani 8 su <strong>za</strong>uzimali “<strong>za</strong>vidno” visoku poziciju. Naravno ne zbog stvarne<br />
prijetnje koju bi predstavljali <strong>za</strong> Srbe, naprotiv, već naprosto zbog svog postojanja<br />
na teritorijama <strong>za</strong> koje su veliko Srbi bili životno <strong>za</strong>interesirani. Osjećaj<br />
nipodaštavanja i prezira prema muslimanima, koji kao takav ne postoji u odnosu<br />
prema Hrvatima i Slovencima, kao niževrijednim, se odslikava u njihovu<br />
diskvalificiranju kao ljudskih bića kroz srpsku propagandu ili književnu<br />
publicistiku. 9<br />
Savez komunista Bosne i Hercegovine, kroz afere kadrovski uzdrman i<br />
diskvalificiran, 10 u jeku razvijanja ovih procesa branio se sveukupnom “<strong>za</strong>mr-<br />
8 Koristimo malo m jer mislimo i na muslimane albance koji su se prvi našli na propagandnoj<br />
tapeti, te Muslimane Sandžaka i Bosne i Hercegovine.<br />
9 O antiislamskom propagandnom djelovanju srpskih orijentalista vidi: Norman Cigar,<br />
Genocid u Bosni, Politika “etničkog” čišćenja, Bosanski kulturni centar-<strong>Sarajevo</strong> i <strong>Institut</strong> <strong>za</strong><br />
istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 1998; Miroljub jevtić, Džihad<br />
kao savremeni rat, Narodna biblioteka Srbije, Beograd 1989; Vuk Drašković, Nož, <strong>za</strong>PIS,<br />
Beograd 1982.; Vojislav lubarda, Vaznesenje, Dječje novine, Gornji Milanovac 1990; Posljednje<br />
navedeno djelo je dobilo NIN-ovu nagradu kritike <strong>za</strong> najbolji roman 1989. Nimalo<br />
slučajno. O dodjeli nagrade je odlučivao žiri u sastavu: Novak Kilibarda, Sveto<strong>za</strong>r Koljević,<br />
Božidar Koprivica, Igor Mandić, Branko Popović, Gojko tešić i Borislav Mihajlović Mihiz.<br />
U saopštenju žirija stoji : “ (....)Vojislav Lubarda nastavlja da istražuje ljudske, nacionalne<br />
i verske strasti i nasilja “u mračnom bosanskom karaka<strong>za</strong>nu” u “gorovitoj i vučarnoj zemlji<br />
Bosni...”( podvukla S.V.) lubarda je rodom iz Bosne i od komunističkih vlasti je optuživan<br />
da svojim djelima vrši nacional-šovinističku propagandu i ra<strong>za</strong>ra bratstvo i jedinstvo. Sam o<br />
svom djelu kaže : “ (....jesam pisao o bratskom raskolu i vjerskoj mržnji, o masovnom genocidu<br />
nad srpskim narodom u BiH i međusobnom <strong>za</strong>tiranju, ali nikada ni u jednom pasusu nisam<br />
propovijedao mržnju prema Muslimanima i Hrvatima. j.K., Nisam propovijedao mržnju,<br />
“Oslobođenje”. <strong>Sarajevo</strong>, 13. 1. 1990, 10.<br />
10 u to vrijeme, kao što pokazuju rezultati ispitivanja bh. javnog mnijenja, afere nisu doživljavane<br />
kao inscenirane, niti kao pokušaj destabiliziranja BiH u kadrovskom pogledu, u<br />
čemu su uspjele. tek kasnije kada bh. muslimanska elita <strong>za</strong>počne izgradnju kulture sjećanja<br />
→<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 187
Change language