RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
182<br />
Dženita Sarač<br />
prelazi vjerske okvire, dozvoljene ustavom u državi u kojoj su jasno odvojene<br />
vjerske <strong>za</strong>jednice od upravne vlasti. Ponovo se vjerske <strong>za</strong>jednice nameću kao<br />
oslonac nacionalnim <strong>za</strong>jednicama, kao trajni i neodvojivi element identiteta.<br />
jačanje vjerskih <strong>za</strong>jednica u koliziji je sa procesom moderni<strong>za</strong>cije i sekulari<strong>za</strong>cije<br />
u socijalističkom društvu XX stoljeća.<br />
Dešavanja unutar muslimanskog korpusa i djelatnost dijela Islamske <strong>za</strong>jednice<br />
krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina primjer su neuspjeha<br />
sekulari<strong>za</strong>cije. Dokumenti organa vlasti dešavanja objašnjavaju politi<strong>za</strong>cijom<br />
i klerikali<strong>za</strong>cijom vjerske <strong>za</strong>jednice što se izražava nizom događaja<br />
koji su predmet posebne analize organa vlasti.<br />
Smjelost postavljanja ploče na Islamskom teološkom fakultetu predstavlja<br />
jasnu konfrontaciju sa zvaničnom vlašću. Polemika “Preporoda” i “Oslobođenja”<br />
oko sadržaja “Parergona” pokazuje da se vjerska <strong>za</strong>jednica ne bavi samo<br />
vjerskim pitanjima nego je njena složenost predmet šire društveno-političke<br />
rasprave. Događaj u Poriču i Mevlud na Buni također su dokaz o promjenama<br />
unutar Islamske <strong>za</strong>jednice, ali i društva u kojem vlast nema više mogućnosti<br />
da provodi čvrst koncept sekulari<strong>za</strong>cije i lične privati<strong>za</strong>cije religije. Ovi<br />
primjeri kao i dokumenti komisija koji su u tekstu analizirani nameću pitanje<br />
ponovnog oživljavanje religije, veće <strong>za</strong>niteresiranost <strong>za</strong> vjerske <strong>za</strong>jednice i<br />
vjerske manifestacije. Možda bi pravilnije bilo postaviti pitanje šta je mevlud<br />
na Buni nakon ni<strong>za</strong> godina <strong>za</strong>brane značio <strong>za</strong> prosječnog Muslimana Bosne<br />
i Hercegovine?<br />
Međutim, opet bi se osvrnuli na tvrdnju da povratak u Crkvu ne znači<br />
povratak Crkvi. Masovnost manifestacija nisu mjerilo porasta religioznosti<br />
posjetitelja, njihovog ličnog uvjerenja. Možda dola<strong>za</strong>k na mevlud predstavlja<br />
nešto više od znatiželje i stremljenja <strong>za</strong> <strong>za</strong>branjenim.<br />
Pored toga što problemu nacionalnog identiteta prilazimo sa pozicija specifičnog<br />
historijskog razvoja i uske pove<strong>za</strong>nosti vjerskog i nacionalnog, ne možemo<br />
<strong>za</strong>nemariti činjenicu da vjerske <strong>za</strong>jednice vješto koriste ekonomsku krizu<br />
u zemlji, pa i šira političko-blokovska dešavanja, da se nametnu kao prave<br />
vođe sa adekvatnim rješenjem. Iako proces sekulari<strong>za</strong>cije nije uspio, ili je samo<br />
djelimično uspio, ponovna religi<strong>za</strong>cija i nacionali<strong>za</strong>cija stanovništva predstavlja<br />
značajan proces osamdesetih godina XX stoljeća u Bosni i Hercegovini.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language