RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
porod” nije trebao ulaziti u tu polemiku jer je pisanje Sušića dio cjelokupne<br />
istine i da su pojedini vjerski službenici bio u vezi sa okupatorom <strong>za</strong>neseni<br />
obećanjima o navodnoj muslimanskoj državi. Dokument na samom kraju, nakon<br />
skoro idealističke predstave uspjeha i <strong>za</strong>ključaka sastanaka, govori i o<br />
pojedincima koji su nastojali da odgovornost <strong>za</strong> klerikalističko djelovanje prenesu<br />
na čitavo udruženje umanjujući ozbiljnost problema. 48<br />
Husein Đozo se, prema dokumentu komisije, ogradio od događaja u Poriču<br />
žaleći što se napori “Preporoda” da muslimansko stanovništvo uvedu u<br />
društvene tokove i oslobode <strong>za</strong>ostalosti danas prihvataju kao oblici nacionalističkog<br />
djelovanja i težnje poistovjećivanja vjerskog i nacionalnog. Đozo je<br />
istakao da namjera lista “Preporod” nije bila da izvrši napad na Derviša Sušića<br />
i Parergona ali smatra greškom što se čitava povijest Muslimana prikazuje u<br />
negativnom svjetlu. Službenici komisije sugerirali su da se ostavke ne smiju<br />
shvatiti kad pritisak vlasti što bi Đozi i Neimarliji osiguralo epitet žrtvi i mučenika.<br />
49<br />
Nakon sjednice udruženja ilmije u decembru 1979. godine, prihvatanja<br />
ostavki Huseina Đoze i Hilme Neimarlije <strong>za</strong>bilježena su prestrojavanja u<br />
Islamskoj <strong>za</strong>jednici, a list “Preporod” prelazi u nadležnost Vrhovnog islamskog<br />
starješinstva. 50<br />
trebalo je da kadrovske smjene i javna osuda pojedinaca spriječe daljnju<br />
“klerikali<strong>za</strong>ciju” muslimana (Bošnjaka) i budu primjer onima sa sličnim stavovima,<br />
međutim neprijateljsko djelovanje nije prestalo.<br />
Početkom osamdesetih godina sve češće se održavaju masovne vjerske<br />
manifestacije koje, prema stavovima vlasti, predstavljaju priliku <strong>za</strong> istupanje<br />
nacionalista i klerikalista. O tim skupovima se govori kao o mješavini tradi-<br />
48 arhiv BiH, fond: Koordinacioni odbor <strong>za</strong> pitanja iz oblasti religije i djelovanja vjerskih<br />
<strong>za</strong>jednica,Informacija o održanim regionalnim sastancima udruženja ilmije u SRBIH, februar<br />
1980. godine,<br />
49arhiv BiH, fond: Komisija <strong>za</strong> odnose sa vjerskim <strong>za</strong>jednicama, str. pov. 055-6 1980 <strong>za</strong>bilješka<br />
o razgovoru druga Muhameda Berberovića, predsjednika RK SSRNBIH sa Huseinom<br />
Đozom, predsjednikom udruženja Ilmije u SRBIH i odgovornim urednikom “Preporoda”.<br />
<strong>Sarajevo</strong>, 31. 1. 1980.<br />
50 arhiv BiH, fond: Koordinacioni odbor <strong>za</strong> pitanja iz oblasti religije i djelovanja vjerskih <strong>za</strong>jednica,<br />
Neke novije pojave i tendencije u djelovanju vjerskih <strong>za</strong>jednica i <strong>za</strong>daci organi<strong>za</strong>cije<br />
SSRNBiH, <strong>Sarajevo</strong>, februar, 1980. godina<br />
178<br />
Dženita Sarač<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA