RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
166<br />
Dženita Sarač<br />
Vlast je budno pratila sva dešavanja unutar vjerskih <strong>za</strong>jednica a resorno<br />
tijelo bile su Komisije <strong>za</strong> odnose sa vjerskim <strong>za</strong>jednicama. Komisija <strong>za</strong> odnose<br />
sa vjerskim <strong>za</strong>jednicama Izvršnog vijeća BiH je pratila sva dešavanja unutar<br />
<strong>za</strong>jednica, sve promjene, imenovanja, planove i financije. Vršila je analize svih<br />
važnijih skupova, praznika, sastanaka, hodočašća. Sve važne i manje važne<br />
odluke u religijskim <strong>za</strong>jednicama donošene su nakon neposrednih dogovora<br />
članova komisije i religijskih <strong>za</strong>jednica, a često se službenici <strong>za</strong>jednica pozivaju<br />
na <strong>za</strong>htjev komisije da bi bila utvrđena njihova odgovornost u pogledu<br />
određenog pitanja. takvim strogim nadzorom vlast nastoji da uoči tzv. kleronacionalistička<br />
djelovanja tj. djelovanja vjerskih <strong>za</strong>jednica, vjerskih službenika<br />
van ovlaštenja u cilju homogeniziranja i vjerskog nacionaliziranja sljedbenika.<br />
<strong>za</strong> razliku od sovjetskog modela, republičke komisije <strong>za</strong> odnose sa vjerskim<br />
<strong>za</strong>jednicama u jugoslaviji bile su mnogo bolje organizirane i važnije od<br />
Savezne komisije <strong>za</strong> odnose sa vjerskim <strong>za</strong>jednicama u Beogradu kao resornog<br />
tijela <strong>za</strong> vjerska pitanja. Komisije, pored <strong>za</strong>jedničkog <strong>za</strong>kona o pravnom<br />
položaju vjerskih <strong>za</strong>jednica donesenog tek 1953. godine, imale su široku nadležnost<br />
u svojim republikama tako da se ne može govoriti o jedinstvenoj jugoslavenskoj<br />
politici prema vjerskim <strong>za</strong>jednicama.<br />
Ipak, nakon represija i korjenitih promjena postepeno, posebno nakon<br />
1953. godine, a kasnije nakon 1966. godine polako popušta čvrsta stega. Država<br />
je priznavanjem Makedonske pravoslavne crkve napravila presedan, ali<br />
ne u cilju jačanje religije i vjerske <strong>za</strong>jednice nego u cilju jačanja posebnosti<br />
Makedonije, njenog stanovništva i teritorije.<br />
Promjene u državi osjećaju se nakon novog ustava iz 1974. godine, nakon<br />
kojeg je donesen i novi <strong>za</strong>kon o položaju vjerskih <strong>za</strong>jednica Bosne i Hercegovine<br />
1976. godine koji je regulirao odnos republike prema svojim vjerskim<br />
<strong>za</strong>jednicama. Međutim, odnos prema religiji nije se bitno promijenio.<br />
Godine 1977. konstatirano je da se vjerske <strong>za</strong>jednice nalaze pred ozbiljnim<br />
dilemama prilagođavanja društvenoj stvarnosti pa je ponašanje klera od<br />
1945. godine variralo od otvorene konfrontacije sa socijalističkim društvom,<br />
provođenje “tihe opozicije”, doktrine da se crkva želi depolitizirati do nastojanja<br />
da se ostvari crkveno-državno partnerstvo. 29<br />
29 Savjetovanje-seminar o problemu fenomena religije i crkve te djelovanju Save<strong>za</strong> komunista<br />
jugoslavije i Socijalističkog save<strong>za</strong> radnog naroda jugoslavije prema tom problemu,<br />
Beograd, 1977, 81.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA
Change language