RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
NEUSPJEH SEKULARIzACIJE I JAČANJE RELIGIJSKOG IDENTITETA POČETKOM 1980-ih GODINA U BiH<br />
to je posljedica historijskog razvoja, mnogih elemenata pa i pogrešnih odluka<br />
koje su rezultirale <strong>za</strong>mjenom prioriteta. Priznanjem posebne nacije 1968.<br />
godine istoj se priznaje naziv Musliman, koji je izričito religijski što još više<br />
približava vjerski i nacionalni identitet pripadnika ove nacije.<br />
treće dvojstvo jeste dvojstvo oficijelnog i neoficijelnog. Kad istražujemo<br />
arhivsku građu, objavljene i neobjavljene izvore susrećemo se sa oficijelnim i<br />
neoficijelnim diskursom, pitanjima koja su javno iznošena i o kojima se raspravljalo.<br />
Međutim, o mnogim krucijalnim pitanjima se samo usput ili nije<br />
nikako raspravljalo mada iz drugih izvora saznajemo o njihovoj aktuelnosti.<br />
Ipak, jedan drugi primjer, o kome piše holandski antropolog Ger Dejzings<br />
(Religija i identitet na Kosovu) pokazuje da islam kao vododijelnica<br />
nije toliko monolitan na Balkanu. Dejzing na primjeru albanaca na Kosovu<br />
pokazuje da religija nije bila presudna <strong>za</strong> nacionalni identitet. Obratno, on<br />
pokazuje kako se vremenom u vjeri naglašavalo “albanstvo”, a ne vjera u albanstvu.<br />
u tom kontekstu on čak govori o konfrontaciji derviških redova na<br />
Kosovu i Islamske <strong>za</strong>jednice sa sjedištem u Sarajevu, koji je bio posebno oštar<br />
od početka 1970-ih godina. to je u izvjesnoj mjeri vodilo stvaranju separatnog<br />
vjerskog života albanaca muslimana.<br />
Na ovom primjeru bi se mogla argumentirati te<strong>za</strong> da na odnos između<br />
religije i nacije treba gledati kao na odnos univer<strong>za</strong>lne ideje i parcijalne <strong>za</strong>jednice.<br />
Religija nije konstituirala naciju, ali je religija kao institucija (Crkva)<br />
bila temelj etničke diferencijacije. 21 Ovim se potvrđuje mišljenje profesora N.<br />
Dugandžije koji kaže da se u definiranju pojmova treba naglasiti da religija<br />
nije element po kojem se nacije razlikuju nego element koji je utjecao na njihovo<br />
formiranje. 22<br />
u isto vrijeme kada se odvija proces priznanja muslimanske nacije koju<br />
se nastoji što više odvojiti od Islamske <strong>za</strong>jednice, komunistička vlast provodi<br />
proces formiranja i priznavanja posebne Makedonske pravoslavne crkve.<br />
Osnovni razlog nalazi se u pokušaju decentrali<strong>za</strong>cije, legitimi<strong>za</strong>cije posebnosti<br />
makedonske nacije i historijskog prostora ove republike. Olivijer Gillet smatra<br />
da negiranje posebnosti ove crkve od Bugarske, Grčke i Srpske pravoslavne<br />
crkve ne predstavlja negirane postojanja pravoslavlja u Makedoniji nego po-<br />
21 Esad Ćimić, Iskušenja <strong>za</strong>jedništva, <strong>Sarajevo</strong>: Did, 2005, 11.<br />
22 Nikola Dugandžija, Nacija i religija, <strong>za</strong>greb, 1983, 167.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 163
Change language