RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
RASPRAVE o nacionalnom identitetu - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
NEUSPJEH SEKULARIzACIJE I JAČANJE RELIGIJSKOG IDENTITETA POČETKOM 1980-ih GODINA U BiH<br />
katolički kongres 1900. godine formulirao je principe spajanja katoličkih i nacionalnih<br />
interesa. autorica smatra činjenicom da je Katolička crkva odigrala<br />
veliku ulogu u očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta u komunističkom<br />
periodu, a da je instrumentali<strong>za</strong>cija religije u ratu dovela do potpune podudarnosti<br />
hrvatske nacije i katoličke religije krajem XX stoljeća. 12<br />
Kao četiri konstante kojima je ograničen bošnjački identitet smatraju se<br />
slavensko etničko porijeklo, jezik, zemlja Bosna kao kulturno-politički prostor<br />
i islam kao vjerska i civili<strong>za</strong>cijska pripadnost. 13 Međutim, od navedenih<br />
vrlo često prednost se daje vjerskom tj. religijskom faktoru determiniranja i<br />
povezivanja. Fuad Saltaga smatra da se može prihvatiti te<strong>za</strong> da se muslimanska<br />
nacija, tj. bošnjačka nacija historijski razvila putem religijske akulturacije<br />
kao vjersko-kulturna konfesionalna <strong>za</strong>jednica, <strong>za</strong>tim kao socijalna i na kraju<br />
kao etnička <strong>za</strong>jednica. 14<br />
Stoga, islam je kroz niz socijalno-historijskih i kulturnih posredovanja<br />
profilirao etničku svijest o <strong>za</strong>jedničkoj sudbini 15 i takva vjerska osnova pod<br />
utjecajem drugih faktora rezultira <strong>nacionalnom</strong> posebnošću bar, prema mišljenju<br />
atifa Purivatre, u onolikoj mjeri koliko se srpska i hrvatska nacionalna<br />
individua međusobno razlikuju. 16 u skladu s tim profesor Imamović <strong>za</strong>ključuje<br />
da proces konstituiranja bosansko-muslimanske nacije ustvari predstavlja<br />
proces sekulari<strong>za</strong>cije i prela<strong>za</strong>k vjere na kulturu odnosno na stapanje vjere sa<br />
etnicitetom i državom. 17<br />
Danas pravi odnos religijskog i nacionalnog u razvoju bošnjačkog naroda<br />
možemo utvrditi samo uz ozbiljnu odlučnost da se u <strong>nacionalnom</strong> otkrije dio<br />
12 Sandra Prlenda, “Odnos između nacije i religije u hrvatskom nacionalnim ideologijama”,<br />
zbornik radova Religija, društvo i politika. Kontraverzna tumačenja i približavanja, Bonn<br />
2002, 140.<br />
13 Mustafa Imamović, “Identitet Bošnjaka u XX stoljeću”, u: Godišnjak BzK Preporod, <strong>Sarajevo</strong>,<br />
2003, 9.<br />
14 Fuad Saltaga, Muslimanska nacija u Jugoslaviji, <strong>Sarajevo</strong>, 1991, 7.<br />
15 Fuad Saltaga, Muslimanska nacija u Jugoslaviji, <strong>Sarajevo</strong>, 1991, 36.<br />
16 atif Purivatra, “O <strong>nacionalnom</strong> fenomenu Muslimana”. Muslimani i bošnjaštvo, <strong>Sarajevo</strong>,<br />
1991, 20.<br />
17 Mustafa Imamović, “Bošnjački etnos, identitet i ime”, u: Prilozi, 32, <strong>Sarajevo</strong>, 2003, 326.<br />
<strong>RASPRAVE</strong> O NACIONALNOM IDENTITETU BOŠNJAKA 161